Narodna banka Srbije (NBS) je danas saopštila da su završeni razgovori misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) s delegacijom Srbije i da je generalna ocena predstavnika misije MMF-a da su makroekonomski rezultati Srbije i dalje snažni, kao i da se očekuje ubrzanje rasta sa tri odsto u 2025. na četiri odsto u 2026. godini i u srednjem roku.
Sa predstavnicima misije MMF-a postignut je dogovor o prvom razmatranju u okviru Instrumenta za koordinaciju politika, koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a, a obavljene su i redovne konsultacije po članu IV Statuta MMF-a, navedeno je u saopštenju.
Kako je precizirano, tržište rada je i dalje snažno, inflacija se smanjuje, devizne rezerve su visoke, javni dug opada, a banke su dobro kapitalizovane i likvidne.
Navedeno je da se, iako u kratkom roku na rast utiču globalne neizvesnosti i domaći faktori, očekuje njegovo ubrzanje sa tri odsto u 2025. na četiri odsto u 2026. godini i u srednjem roku.
Očekuje se da će, nakon prvog ovogodišnjeg tromesečja, rast ojačati podstaknut realizacijom državnog investicionog programa i povećanjem izvoznih kapaciteta prerađivačke industrije.
Istovremeno, priliv stranih direktnih investicija se usporio, ali se očekuje da će, zajedno sa izvozom, nastaviti da podržava rast deviznih rezervi koje su već na visokom nivou.
Ukupna inflacija je vraćena u granice ciljanog raspona NBS zahvaljujući, između ostalog, i smanjenju cena energenata i usporavanju bazne inflacije.
Ukazano je da je tome doprinela i monetarna politika koja je adekvatno restriktivna i treba da ostane takva s obzirom na rizike od rasta cena.
Fiskalni deficit u periodu 2025–2027. neće premašiti tri odsto bruto-domaćeg proizvoda, čemu će doprineti i primena posebnih fiskalnih pravila o indeksiranju zarada u javnom sektoru i penzija.
Sve dodatne potrebe za potrošnjom biće unutar deficita od tri odsto bruto-domaćeg proizvoda, uz pažljivu prioritizaciju javnih investicija i preraspodelu budžeta.
Ovaj uravnotežen pristup prioritetima u oblasti infrastrukture, socijalne zaštite i drugim prioritetnim oblastima potrošnje, obezbediće da javni dug nastavi da opada, dodatno jačajući fiskalni kredibilitet i poverenje investitora, piše u saopštenju.
Navedeno je i da se, uz makrofinansijsku stabilnost, očekuje nastavak reformi u cilju daljeg jačanja poslovnog okruženja i povećanja produktivnosti, uključujući modernizaciju propisa koji uređuju tržište rada i dalju digitalizaciju pojedinih segmenata javnog sektora i pravosuđa.
Ocenjeno je da reforme u energetskom sektoru napreduju, ali predstoje dalje aktivnosti kako bi se obezbedile finansijska održivost i operativna efikasnost u državnim preduzećima.
I u ovakvim globalnim prilimama kakve su sada, kako je ukazano, makroekonomski rezultati Srbije su i dalje snažni, jer je izgradila znatne odbrambene mehanizme za suočavanje s rizicima – devizne rezerve i državni depoziti su visoki, javni dug opada, a banke su dobro kapitalizovane i likvidne.
Tokom razgovora guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković je istakla da se u Srbiji sprovode dobre i koordinirane politike.
„Međugodišnja inflacija je u granicama našeg cilja od tri odsto plus-minus 1,5 odsto i u aprilu je iznosila četiri procenta. U narednom periodu inflacija će nastaviti da usporava i krajem godine će se približiti centralnoj vrednosti cilja od tri odsto, što je nivo oko koga će se kretati do kraja horizonta projekcije“, kazala je ona.
Tabaković je istakla da su devizne rezerve NBS na izuzetno visokom nivou mereno svim pokazateljima, uključujući i metriku MMF-a, i pokrivaju blizu sedam meseci uvoza robe i usluga.
„U izveštajima svih rejting agencija kao jedan od važnih elemenata koji nas izdvaja pozitivno u odnosu na zemlje uporedivog kreditnog rejtinga jesu upravo visoke devizne rezerve zemlje koje smo kreirali tokom prethodnih više od deset godina“, kazala je guvernerka.
Dodala je da se ove godine očekuje stopa rasta od 3,5 odsto zahvaljujući i faktorima na strani ponude, dok se za 2026. i 2027. godinu projektuje privredni rast u rasponu između ćetiri i pet odsto, čemu će doprinositi i planirane investicije u okviru programa „Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027“.
„Priključili smo se području SEPA, za koje smo odavno bili spremni, ali sada imamo priliku da i platni promet sa zemljama Evropske unije učinimo efikasnijim i jeftinijim. Mi smo u Srbiji u domaći platni promet koji čini najveći deo svakodnevnih plaćanja građana i preduzeća, odavno uveli najsavremenije servise zasnovane na transakcijama koje se izvršavaju za nekoliko sekundi“, rekla je Tabaković.
Istakla je i da su, generalno i pojedinačno, banke u Srbiji dobro kapitalizovane i imaju visoke rezerve likvidnosti.
Ocenila je da se dosadašnje ublažavanje monetarne politike prenelo u punoj meri na kamatne stope na tržištu novca i dinarskog kreditiranja, a ublažavanje monetarne politike Evropske centralne banke na cenu zaduživanja u evrima u Srbiji.
„Uz dalje ublažavanje kreditnih standarda za stanovništvo, to je doprinelo ubrzanju kreditne aktivnosti na 10,5 odsto u aprilu, uz rast kredita privredi za osam odsto, a stanovništvu za 12 odsto. Po svim tim osnovama učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima je najnižem nivou od 2,3 odsto“, navela je Tabaković.
Po njenim rečima, vidljivi su i pozitivni efekti po osnovu ograničenja kamatnih stopa koji se mogu videti na primeru stambenih kredita, gde je sprečen potencijalan rast problematičnih kredita i njihovo učešće u ukupnim stambenim kreditima u aprilu ove godine svedeno je na 1,25 odsto.
„I prosečna stopa rasta bruto-domaćeg proizvoda Srbije u prethodnih sedam godina od blizu četiri odsto (realan rast) govori o dobrim politikama i dobrom ambijentu koji smo stvorili. To potvrđuju i podaci da je u prethodnih sedam godina u Srbiju u proseku investirano oko četiri milijarde evra stranih direktnih investicija godišnje, ili 6,8 odsto bruto-domaćeg proizvoda u proseku, uz rekord koji je postignut prošle godine sa 5,2 milijarde evra. I to što oko 80 odsto stranih direktnih ulaganja čine ulaganja u vlasnički kapital i reinvestiranu dobit govori da investitori u Srbiji šire postojeće projekte i pokreću nove“, kazala je ona.
Istakla je da je Srbija i u uslovima izraženih geoekonomskih i geopolitičkih rizika postigli sva tri cilja: snažan pad inflacije i njeno kretanje unutar ciljanog koridora, očuvanu i dodatno ojačanu finansijsku stabilnost i realan rast bruto domaćeg proizvoda među najvišima u Evropi, uz rast zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti.
Iz NBS su podsetili da je Instrument za koordinaciju politike savetodavnog karaktera i ne predviđa korišćenje finansijskih sredstava.
Odobrava se državama koje su posvećene reformama i koje sprovode snažnu i kredibilnu ekonomsku politiku.
Takođe, konsultacije po članu IV Statuta Međunarodnog monetarnog fonda obavljaju se redovno sa svim državama-članicama u okviru nadzorne funkcije te međunarodne finansijske institucije.
Prethodne konsultacije po ovom osnovu s Srbijom uspešno su obavljene 2023. godine.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com