Zbog pogreลกnih spoljnopolitiฤkih odluka, SAD rizikuju da se njihov koลกmar pretvori u stvarnost i da se formira savez Rusije i Kine. ฤak i ameriฤki politiฤki list โHilโ savetuje Zapad da postavi pitanje ne da li Moskva i Peking mogu da stvore savez, vecฬ da li on postoji i koliko jak moลพe da postane.
โHilโ navodi daย bez obzira naย nesuglasice, Rusija iย Kina formiraju โIstoฤnu Antantuโ koja moลพe daย se suprotstavi SAD iย NATO-u.
U Moskvi kaลพu daย i sama pomisao naย mogucฬe stvaranje saveza Rusije iย Kine plaลกi Vaลกington i njegove saveznike, iako njihovom zbliลพavanju direktno doprinosi iย sรขm Zapad, koji sve snaลพnije vrลกi pritisak naย obe zemlje iย svojom politikom gura Moskvu iย Peking jedno drugome uย zagrljaj.
โNa Zapadu seย definitivnoย plaลกe zbliลพavanja Rusije iย Kine, tim pre ลกto postoje oฤigledne objektivne ฤinjenice, koje doprinose takvomย razvoju dogaฤaja. Na primer, to su oni isti trgovinski ratovi koje SAD pokuลกavaju daย pokrenu protiv Kine. Postoje iย problemi sa teritorijalnim pitanjima: SAD nastupaju kao saveznici Tajvana, aย za Kinu je to ozbiljan problem.ย Takoฤe,ย Kina neย podrลพava sankcijeย prema Rusiji iย Iranu. Postoji mnogo interesa koji se presecaju iย u tim uslovima je sasvim prirodno da, recimo, Rusija, kojoj je jasno da je sa Zapadom praktiฤno nemogucฬe voditi normalan dijalog, traลพi nove saveznikeโ, kaลพe zaย Sputnjik ruski politikolog Igor Kovalov.
Ekspert podvlaฤi daย samostalni opstanak nije mogucฬ iย da je zato traลพenje saveznika logiฤan zadatak, ali daย se danas neย moลพe govoriti da je vecฬ stvorena โIstoฤna Atantaโ.
โTo je veoma realan iย razumljiv zadatak, zato ลกto uย savremenom svetu praktiฤnoย samย ne moลพeลก daย delujeลก. S druge strane, Rusija iย Kina takoฤe imaju razliฤite interese iย razliฤite poglede naย ลกirok spektar meฤunarodnih problema.ย Meฤutim,ย danas se, ipak,ย ne moลพe govoriti oย tome daย se formirala โAntantaโ iย da je taj savez utvrฤenย ugovornim obavezamaโ, kaลพeย Kovalov.
ฤinjenica je daย Rusiju iย Kinu danas povezuje ฤvrsto strateลกko partnerstvo, koje sve viลกe jaฤa iย koje odrลพava njihovo zajedniฤko protivljenje unipolarnom svetu. Drugim reฤima,ย savez RusijaโKina ruลกi monopol Zapada uย upravljanju svetom.
Temelj bilateralnih odnosaย dveju zemalja je ekonomija iย na tome se gradi partnerstvo iย u drugim podruฤjima.
Kina je glavni spoljnotrgovinski partner Rusije. Trgovinska razmena izmeฤu dve zemlje uย proteklih 11 meseci porasla je zaย skoro 28 odstoย โ naย 97,23 milijardi dolara.ย Povecฬane su iย direktne kapitalne investicije izย Kine uย rusku ekonomiju, aย radi se iย na velikim zajedniฤkim projektima, kao ลกto su gasovod โSnaga Sibiraโ, โJamal LNGโ, izgradnji brzih pruga naย relaciji MoskvaโPeking itd.
Predsedniciย Rusije iย Kine, Vladimir Putin iย Si ฤinping, izgradili su veoma dobre liฤne odnose. Njih dvojica su se srela skoro 30 puta, aย Putin je jednom prilikomย otkrioย da je kineski predsednik jedini svetski lider sa kojim je proslavio svoj roฤendan.
Putina veoma vole uย Kini, on tamo uลพiva nesvakidaลกnju popularnost, aย stav Rusa premaย Pekinguย je veoma pozitivan,ย jerย pozicioniraju Kinu kaoย najvaลพnijegย partnera.
Putin je nedavno izjavio daย su odnosi Moskve iย Pekinga zasnovani naย poverenju uย oblastima koje se krecฬu od politike doย bezbednosti iย odbrane, aย sveย ฤeลกcฬe sinhronizovane aktivnosti ruskih iย kineskih diplomata namecฬu pitanje: moลพe li sve agresivnije ponaลกanje Vaลกingtona daย vojno zbliลพi Moskvu iย Peking.
ฤinpingย jeย joลก preย neลกto viลกe odย dve godine pozvao naย vojni savez sa Rusijom, koji bi NATO uฤinio โnemocฬnimโย i โokonฤao imperijalistiฤke pretenzije Zapadaโ.
Nema sumnje daย bi rusko-kineski vojni savez bio mocฬan. Rusija ima oko 900 miliona vojnika iย oficira, aย Kinezi preko dva miliona.ย Obe vojske su tehniฤki dobro opremljene. Kineski atomski potencijal je manji od ruskog, ali je respektibilan.
Oฤigledno je daย se partnerstvo dve zemljeย izย deklarativne faze sve viลกeย seย pretvara uย praktiฤnu. To je potvrฤeno i jesenas, zajedniฤkim vojnim veลพbama, najvecฬim uย istoriji Rusije, uย kojima je uฤestvovalo ฤak 300.000 vojnika iย 36.000 tenkova, oklopnih vozila iย drugih borbenih maลกina, kao iย preko 1.000 helikoptera, aviona iย bespilotnih letelica. Ti zajedniฤki manevri govore oย proลกirenju saradnje uย svim sferama dva saveznika.
Kako god bilo, rusko-kineski odnosi su svakako vaลพan faktor uย oฤuvanju globalne iย regionalne bezbednostiย iย uspostavljanjuย nove ravnoteลพe uย svetu.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com