Novi savez dveju sila protiv SAD i NATO-a

Zbog pogreลกnih spoljnopolitiฤkih odluka, SAD rizikuju da se njihov koลกmar pretvori u stvarnost i da se formira savez Rusije i Kine. ฤŒak i ameriฤki politiฤki list โ€žHilโ€œ savetuje Zapad da postavi pitanje ne da li Moskva i Peking mogu da stvore savez, vecฬ da li on postoji i koliko jak moลพe da postane.

โ€žHilโ€œ navodi daย bez obzira naย nesuglasice, Rusija iย Kina formiraju โ€žIstoฤnu Antantuโ€œ koja moลพe daย se suprotstavi SAD iย NATO-u.

U Moskvi kaลพu daย i sama pomisao naย mogucฬe stvaranje saveza Rusije iย Kine plaลกi Vaลกington i njegove saveznike, iako njihovom zbliลพavanju direktno doprinosi iย sรขm Zapad, koji sve snaลพnije vrลกi pritisak naย obe zemlje iย svojom politikom gura Moskvu iย Peking jedno drugome uย zagrljaj.

โ€žNa Zapadu seย definitivnoย plaลกe zbliลพavanja Rusije iย Kine, tim pre ลกto postoje oฤigledne objektivne ฤinjenice, koje doprinose takvomย razvoju dogaฤ‘aja. Na primer, to su oni isti trgovinski ratovi koje SAD pokuลกavaju daย pokrenu protiv Kine. Postoje iย problemi sa teritorijalnim pitanjima: SAD nastupaju kao saveznici Tajvana, aย za Kinu je to ozbiljan problem.ย Takoฤ‘e,ย Kina neย podrลพava sankcijeย prema Rusiji iย Iranu. Postoji mnogo interesa koji se presecaju iย u tim uslovima je sasvim prirodno da, recimo, Rusija, kojoj je jasno da je sa Zapadom praktiฤno nemogucฬe voditi normalan dijalog, traลพi nove saveznikeโ€œ, kaลพe zaย Sputnjik ruski politikolog Igor Kovalov.

Ekspert podvlaฤi daย samostalni opstanak nije mogucฬ iย da je zato traลพenje saveznika logiฤan zadatak, ali daย se danas neย moลพe govoriti da je vecฬ stvorena โ€žIstoฤna Atantaโ€œ.

โ€žTo je veoma realan iย razumljiv zadatak, zato ลกto uย savremenom svetu praktiฤnoย samย ne moลพeลก daย delujeลก. S druge strane, Rusija iย Kina takoฤ‘e imaju razliฤite interese iย razliฤite poglede naย ลกirok spektar meฤ‘unarodnih problema.ย Meฤ‘utim,ย danas se, ipak,ย ne moลพe govoriti oย tome daย se formirala โ€™Antantaโ€˜ iย da je taj savez utvrฤ‘enย ugovornim obavezamaโ€œ, kaลพeย Kovalov.

ฤŒinjenica je daย Rusiju iย Kinu danas povezuje ฤvrsto strateลกko partnerstvo, koje sve viลกe jaฤa iย koje odrลพava njihovo zajedniฤko protivljenje unipolarnom svetu. Drugim reฤima,ย savez Rusijaโ€“Kina ruลกi monopol Zapada uย upravljanju svetom.

Temelj bilateralnih odnosaย dveju zemalja je ekonomija iย na tome se gradi partnerstvo iย u drugim podruฤjima.

Kina je glavni spoljnotrgovinski partner Rusije. Trgovinska razmena izmeฤ‘u dve zemlje uย proteklih 11 meseci porasla je zaย skoro 28 odstoย โ€” naย 97,23 milijardi dolara.ย Povecฬane su iย direktne kapitalne investicije izย Kine uย rusku ekonomiju, aย radi se iย na velikim zajedniฤkim projektima, kao ลกto su gasovod โ€žSnaga Sibiraโ€œ, โ€žJamal LNGโ€œ, izgradnji brzih pruga naย relaciji Moskvaโ€“Peking itd.

Predsedniciย Rusije iย Kine, Vladimir Putin iย Si ฤinping, izgradili su veoma dobre liฤne odnose. Njih dvojica su se srela skoro 30 puta, aย Putin je jednom prilikomย otkrioย da je kineski predsednik jedini svetski lider sa kojim je proslavio svoj roฤ‘endan.

Putina veoma vole uย Kini, on tamo uลพiva nesvakidaลกnju popularnost, aย stav Rusa premaย Pekinguย je veoma pozitivan,ย jerย pozicioniraju Kinu kaoย najvaลพnijegย partnera.

Putin je nedavno izjavio daย su odnosi Moskve iย Pekinga zasnovani naย poverenju uย oblastima koje se krecฬu od politike doย bezbednosti iย odbrane, aย sveย ฤeลกcฬe sinhronizovane aktivnosti ruskih iย kineskih diplomata namecฬu pitanje: moลพe li sve agresivnije ponaลกanje Vaลกingtona daย vojno zbliลพi Moskvu iย Peking.

ฤinpingย jeย joลก preย neลกto viลกe odย dve godine pozvao naย vojni savez sa Rusijom, koji bi NATO uฤinio โ€žnemocฬnimโ€œย i โ€žokonฤao imperijalistiฤke pretenzije Zapadaโ€œ.

Nema sumnje daย bi rusko-kineski vojni savez bio mocฬan. Rusija ima oko 900 miliona vojnika iย oficira, aย Kinezi preko dva miliona.ย Obe vojske su tehniฤki dobro opremljene. Kineski atomski potencijal je manji od ruskog, ali je respektibilan.

Oฤigledno je daย se partnerstvo dve zemljeย izย deklarativne faze sve viลกeย seย pretvara uย praktiฤnu. To je potvrฤ‘eno i jesenas, zajedniฤkim vojnim veลพbama, najvecฬim uย istoriji Rusije, uย kojima je uฤestvovalo ฤak 300.000 vojnika iย 36.000 tenkova, oklopnih vozila iย drugih borbenih maลกina, kao iย preko 1.000 helikoptera, aviona iย bespilotnih letelica. Ti zajedniฤki manevri govore oย proลกirenju saradnje uย svim sferama dva saveznika.

Kako god bilo, rusko-kineski odnosi su svakako vaลพan faktor uย oฤuvanju globalne iย regionalne bezbednostiย iย uspostavljanjuย nove ravnoteลพe uย svetu.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com