BEOGRAD – Nacrt Vodoniฤne strategije Srbije do kraja aprila biฤe predstavljen privrednicima, od kojih se oฤekuje povratno miลกljenje i ukljuฤivanje u izradu tog dokumenta, reฤeno je Tanjugu u Privrednoj komori Srbije.
„Zeleni vodonik“ kao energetski resurs u razvijenim zemljama ima primenu u industriji, saobraฤaju i energetici, a jedna od najzastupljenijih metoda njegovog dobijanja je elektroliza.
Ministarstvo rudarstva i energetike je krajem 2021. poverilo PKS posao koordinacije izrade separata Strategije upotrebe vodonika u energetici i industriji, kao integralne komponente Strategije razvoja energetike Srbije do 2040, sa projekcijama do 2050.
Nacrt Vodoniฤne strategije nedavno je predstavljen na Maลกinskom fakultetu u Beogradu, a uskoro ฤe sa njim biti upoznat i civilni sektor, navode iz PKS.
Rukovodilac Centra za ลพivotnu sredinu, tehniฤke propise, kvalitet i druลกtvenu odgovornost u PKS Duลกan Stokiฤ kaลพe za Tanjug da je nacrt izradila grupa struฤnjaka ispred konzorcijuma okupljenog oko Maลกinskog fakulteta Beogradskog univerziteta.
Podseฤa da je prethodno Ministarstvo rudarstva i energetike odredilo PKS da koordinira ovaj posao, koji se radi uz veliku i finansijsku podrลกku nemaฤkog GIZ-a.
Stokiฤ istiฤe da je ลกiri kontekst upotrebe „zelenog vodonika“ u globalnoj neophodnosti ograniฤavanja potroลกnje prirodnih resursa, odnosno orijentaciji ka obnovljim izvorima energije.
„ลฝelimo da u naลก energetski miks ukljuฤimo i vodonik kao resurs koji moลพe u odreฤenim procentima da pomogne da polako uradimo transformaciju i dekarbonizaciju naลกeg druลกtva“, rekao je on.
Dodaje da se na strategiji radi nekoliko meseci, te da se doลกlo do faze nacrta koja traลพi odreฤene konsultacije sa javnoลกฤu.
Na prvom skupu na Maลกinskom fakultetu bili su predstavnici privrede, nauke i akademske zajednice, a uskoro ฤe uslediti i okupljanje sa predstavnicima civilnog sektora.
„Mislim da je jako vaลพno u ovoj fazi u kojoj joลก nemamo javno dostupan dokument, jer se on praktiฤno joลก uvek razvija, da izraฤivaฤi dobiju povratne informacije razliฤitih grupacija“, rekao je on.
Stokiฤ kaลพe da se kroz tehnologiju vodoniฤnih gorivih ฤelija napajaju vozila, da se iz njega sa energetskom efikasnoลกฤu od 40 do 60 odsto proizvodi elektriฤna energija, dok je u kombinovanoj proizvodnji elektriฤne i toplotne energije efikasnost i do 80 odsto.
Dodaje da se vodonik koriลกti u gasnoj mreลพi, u rasponu od jedan odsto u Holandiji, do 10 odsto zapremine u Nemaฤkoj.
„Primena zelenog vodonika je vaลพan segment za smanjenja gasova sa efektom staklene baลกte koji utiฤu na klimatske promene. Ima primenu u industrij, za proizvodnju metanola, amonijaka, za rafinaciju ulja“, naveo je on.
Srbija ima odreฤene resurse za orijentaciju ka vodoniku, ali i nedovoljno razvijenu infrastrukturu i tehnologije.
„Potrebno je da proฤe odreฤeno vreme kako bi se razvile i tehnologije kod kompanija koje imaju potencijale kao Rafinerija Panฤevo ili Eleksir. A vaลพno je da se sagleda ลกta je to ลกto je potrebno od razvoja kapaciteta u smislu kadrova“, kaลพe Stokiฤ.
Kako je rekao, u naredne dve, tri nedelje nacrt strategije biฤe prestavljen privrednicima u Valjevu, Sremskoj Mitrovici, Subotici, Panฤevu i Niลกu.
„Cilj je da se upoznaju sa idejom i moguฤnostima kako da se ukljuฤe u neki deo celog lanca, od proizvodnje, preko skladiลกtenja, transporta, do upotrebe. Tu ฤe biti dobijena i povratna informacija“, smatra on.
Na pitanje o detaljima nacrta strategije, odgovara da je sadrลพina dokumenta restriktivna, ali ne u smislu da se krije od javnosti, veฤ zato ลกto je joลก uvek u fazi razvoja i dopunjuje se.
Stokiฤ kaลพe da ฤe strategija u okviru ministarstva biti harmonizovana sa kompatibilnim dokumentima kao ลกto je energetska strategija i nacionalni plan za energiju i klimu.
Naglaลกava da ฤe najveฤa korist dokumenta biti pokazana kroz njegovu primenjivost na konkretne pilot i demostracione projekte u kompanijama, koje ฤe vodonik prepoznati kao ideju za svoj buduฤi biznis.
On objaลกnjava da je proizvodnja i koriลกฤenje u ovom trenutku „zelenog vodonika“ skupa, te da ฤe biti potrebni podrลกka i subvencije drลพave, i dodaje da na ruku ovakvom razvoju idu fondovi i programi EU, kao i dokumenti kao ลกto su Zeleni dogovor EU, i Zelena agenda za Zapadni Balkan.
Za javne prezentacije i razgovore po Srbiji, kaลพe da je u fokusu da privreda u ovom trenutku dobije prvu informaciju i stvori ideju da je vodonik neลกto sto treba da ukalkuliลกu u svoje strateลกke planove.
„Ima veฤ sada nekih kompanija koje razmiลกljaju o vodoniku i potencijalno su zainteresovane, a cilj je da to omasovimo“, naveo je sagovornik Tanjuga.
Za Prahovo i kompaniju Eliksir koji su nedavno spominjani u kontekstu „zelenog vodonika“, Stokiฤ kaลพe da je to jedna od viฤenijih i vrlo zainteresovanih kompanija za prve projekte.
„Siguran sam da su Eliksir i Prahovo, jedan od najozbiljnijih i najveฤih kandidata“, zakljuฤio je Stokiฤ.
„Zeleni vodonik“ je alternativno gorivo, prepoznato kao izvor ฤiste energije, koje doลพivljava procvat na globalnom nivou.
Cena „zelenog vodonika“ iz elektrolize na mestu proizvodnje procenjuje se izmeฤu tri i 7,5 evra po kilogramu ili od 90 do 225 evra po megavat-satu.
Takoฤe, oฤekuje se da ฤe do 2030. cena proizvodnje „zelenog vodonika“ pasti oko 30 odsto zbog poveฤanja kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com