Brojevi vezani uz ameriฤku ekonomiju pokazuju oporavak i nagoveลกtavaju nove izvore bogatstva. Berze izgledaju zdravo i mame visokim prinosima. Sve dok se ne pogleda malo paลพljivije.
U kratkom periodu, od oktobra doย decembra 2018. godine, FED (konzorcijum ameriฤkih privatnih banaka kod kojeg se ameriฤka vlada zaduลพuje zaย novac iย time ลกtampa dolare) je poฤeo sprovoฤenje politike postepenog podizanja referentne kamatne stope.
Gotovo ฤitavu prethodnu deceniju, pod vidom izvlaฤenja finansijskog sektora iz krize nelikvidnosti, Federalne rezerve su stvarale โjeftini novacโ sa kamatnom stopom blizu nule ili u negativnom iznosu. Taj je novac, po izreฤenoj zamisli, trebalo da pokrene potroลกnju i proizvodnju i oznaฤi izlazak iz ekonomske krize koja je poฤela u Americi, ali se ubrzo proลกirila na ฤitav svet.
Umesto da bude podsticaj realnoj ekonomiji, โjeftini novacโ je postao โpametan novacโ, ลกto je izraz koji oznaฤava njegovu upotrebu na naฤin da on, sam po sebi, bude sredstvo za zaraฤivanje novog kapitala.
Velike banke i investicioni fondovi su ovaj, faktiฤki neograniฤen iznos novih dolara, poฤele da koriste u sve inovativnijim vidovima finansijskih ลกpekulacija. U bankarskoj โindustrijiโ je stvoren privid beskonaฤnog novog bogatstva, koji se iskazivao stalnim rastom vrednosti akcija korporacija i drลพavnih obveznica.
Veฤita glad za profitom, posebno velikih investitora/meลกetara, na trลพiลกtima je razvila trgovinu takozvanim โvisokoprinosnim hartijamaโ. Radi se o vrednosnim papirima koji nude dobru zaradu, a ฤiji je rizik (od eventualnog bankrota) pokriven garancijama nadleลพnih ameriฤkih institucija i osiguravajucฬih druลกtava.
Da bi obezbedili kupce za ove akcije, menadลพeri prodaje i finansijski savetnici veลกto spinuju priฤu o tome da su one โgeneralno sigurneโ i da je isplata โgarantovanaโ u skladu sa zakonom i ugovornim obavezama.
Mnogi Amerikanci su poverovali, nezavisno od iskustva sa slomom iz 2008. godine, i rizikuju ne bi li doลกli do zarade koja, trenutno, iznosi 4,04 odsto na godiลกnjem nivou. Poreฤenja radi, u drugaฤijem finansijskom sistemu te iste Amerike 1985. godine ovakva zarada je bila na nivou od 26 odsto godiลกnje.
Ali kada pozajmljivanje novca neย koลกta niลกta, onda nema kraja sve novim iย novim zaduลพivanjima. Drลพavni dug, dugovanja korporacija iย domacฬinstava su naย rekordno visokim nivoima uย ameriฤkoj istoriji, aย zaduลพivanje se nastavlja, jer neย moลพe biti prekinuto.
To se najbolje vidi analizom cena akcija ameriฤkih kompanija. One prete da postanu nulta taฤka buducฬe eksplozije u finansijskom svetu. Mat Pipenberg, analitiฤar investicionog sajta โMani morningโ, koji dnevno ima i do tri miliona posetilaca, upozorava da je stvoren โpojedinaฤno najvecฬi i najtoksiฤniji korporativni dug u ameriฤkoj istorijiโ.
Brojne kompanije, da bi ispunile svoje obaveze, ukljuฤujucฬi i isplatu dividende, moraju stalno da pozajmljuju novac. Nezavisno od svojih bilansa i tokova kapitala, one pozajmljuju i pozajmljuju, jer drugaฤije ne bi opstale ni dana na trลพiลกtu. Takve kompanije Volstrit naziva โzombijimaโ, aludirajucฬi na trend u industriji horor filmova, koji prikazuje hodajucฬe mrtvace koji predstavljaju direktnu pretnju ลพivim ljudima.
A, koliko ima takvih โzombiโ korporacija?
Ima ih zastraลกujucฬe mnogo i ima ih svuda. Procenjuje se da su meฤu kompanijama rangiranim โS&P 500โ 14 odsto njih โzombijiโ, dok je u okviru korporacija obuhvacฬenih โRaselovim indeksom 2000โ punih 20 odsto โzombijaโ. Stenli Drakenmiler, investitor i direktor hedลพ fonda, ฤije je liฤno bogatstvo objavljeno u iznosu od 4,6 milijardi dolara, nedavno je izjavio: โKo zna koliko je korporativnih kompanija-zombija napolju, jer ih besplatni novac odrลพava u ลพivotu!โ
Zombiji, dakle, ลพive u filmskoj industriji i na ameriฤkim berzama. Procenjuje se da je trลพiลกte akcija u Americi vredno 7,6 hiljada milijardi dolara. Akcije sa visokim rizikom od bankrota firme na ฤije ime glase, na tom trลพiลกtu ฤine ฤak 60 odsto, od ฤega su akcije vredne 2,6 hiljada milijardi dolara ocenjene statusom โBBBโ, u prevodu kao bezvredno smecฬe. U ostatku, 1,3 hiljade milijardi ima status โvisokoprinosnihโ, a ฤak 1,2 hiljade milijardi se tretira kao โleveraged loansโ (krediti sa zaduลพivanjem), ลกto je eufemizam za najgore i najriziฤnije od svih obveznica.
Svako razuman vidi da je ovakvo stanje neodrลพivo, ali iย shvata ลกta cฬe se desiti kada se sruลกi ovako grandiozna, aย laลพna graฤevina. Zato je jedino mogucฬe oฤekivati da cฬe Volstrit iย FED nastaviti sa skrivanjem istine. Sakricฬe je iza nove koliฤine besplatnog novca. Jer povecฬanje kamatne stope od makar jednog procentnog poena ubilo bi โzombijeโ iย sruลกilo berze. Stoga, neka traje dok traje. Joลก jedna doza droge narkomanskom ovisniku, uz nadu daย necฬe biti samoubilaฤka.
Kao neลพeljena posledica ovih finansijskih bravura, u svetu realne ekonomije, brojevi su ruลพni i nepovoljni za Ameriku. Preko 52 odsto ameriฤke dece ลพivi u domacฬinstvima koja koriste neki vid socijalne pomocฬi. Polovina svih ameriฤkih radnika, tokom proลกle godine, zaradila je manje od 30.500 dolara. To je svega hiljadu dolara viลกe od zvaniฤne federalno utvrฤene granice siromaลกtva za petoฤlanu porodicu, koja iznosi 29.420 dolara godiลกnje.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com