Na danaĆĄnji dan 25. maj
1892 – Rodjen je bivĆĄi predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito. Za vreme njegove vladavine 25. maj slavljen je kao Dan mladosti. Prema nekim podacima, on je roÄen 7. maja.
****
1787 – Pod predsedniĆĄtvom DĆŸordĆŸa VaĆĄingtona (George Washington) u Filadelfiji je poÄela s radom ustavna konvencija. Nacrt ustava prve moderne demokratske drĆŸave u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo Äetiri meseca raspravljanja.
1803 – Rodjen je ameriÄki pesnik, esejist i duhovni vodja transcendentalista Ralf Valdo Emerson (Ralph, Waldo) („Priroda“, „Ogledi“, „Uzorni ljudi“, „Vodja ĆŸivota“, „DruĆĄtvo i usamljenost“).
1810 – U Rio de la Plati u Argentini poÄela je pobuna protiv ĆĄpanskog kolonijalnog reĆŸima, a vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je nezavisnost formalno proglaĆĄena u julu 1816.
1840 – U Srbiji je uveden javni poĆĄtanski saobraÄaj otvaranjem prve poĆĄte u Beogradu, u zgradi na Kalemegdanu. PoĆĄta je iz Beograda u druga mesta u zemlji otpremana sredom i subotom.
1856 – Rodjen je francuski marĆĄal FranĆĄe Depere (Franchet d’Esperey), komandant savezniÄkih snaga na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu i poÄasni vojvoda srpske vojske.
1879 – Rodjen je Vilijam Maksvel, lord Biverbruk (Wiliam Maxwell, Beaverbrook), britanski politiÄar i novinski magnat. Bio je Älan britanske vlade za vreme dva svetska rata i vlasnik „Dejli ekspresa“ i „Sandej ekspresa“.
1889 – Rodjen je ruski inĆŸenjer avijacije Igor IvanoviÄ Sikorski. Izumeo je helikopter (1908) i avion sa viĆĄe motora (1913).
1895 – Britanski pisac Oskar Vajld (Oscar Wilde) osudjen je na dve godine robije zbog homoseksualizma.
1911 – Predsednik Meksika Porfirio Dijas (Diaz) podneo je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u graÄanskom ratu.
1915 – ZavrĆĄena je bitka za grad Ipr (Belgija) u Prvom svetskom ratu u kojoj je bilo 105.000 poginulih i ranjenih, a tokom koje su Nemci prvi put upotrebili otrovni gas koji je po tom gradu dobio naziv iperit.
1922 – Rodjen je Enriko Berlinguer (Enrico), lider italijanskih komunista od 1972. do smrti 1984, zastupnik „evrokomunizma“ i „istorijskog kompromisa“.
1923 – Velika Britanija priznala je nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom (Abdullah). Istog dana 1946. novim sporazumom je priznat suverenitet te bliskoistoÄne drĆŸave nazvane Jordan sa Abdulahom kao kraljem.
1929 – U Narodnom pozoriĆĄtu u Beogradu izvedena je premijera „GospoÄe ministarke“ Branislava NuĆĄiÄa. Reditelj je bio Vitomir BogiÄ, a scenograf Ananije Verbicki. Naslovnu ulogu tumaÄila je Ćœanka StokiÄ, kojoj je NuĆĄiÄ unapred namenio ulogu.
1944 – Nemci su u Drugom svetskom ratu poÄeli vazduĆĄni desant na Drvar (Bosna) gde je bio smeĆĄten Vrhovni ĆĄtab jugoslovenskih partizana.
1960 – Tokom kinesko-nepalskih prepirki oko granice na Mont Everestu, Kinezi su stigli na severnu stranu vrha i postavili kinesku zastavu i bistu Mao Cedunga (Zedung).
1961 – Britanski advokat Piter Benenson osnovao je u Londonu Organizaciju za ljudska prava Amnesti interneĆĄenel.
1963 – Samit afriÄkih drĆŸava u Adis Abebi je okonÄan sporazumom o osnivanju Organizacije afriÄkog jedinstva.
1969 – U Sudanu je drĆŸavnim udarom vlast preuzeo pukovnik DĆŸafar Mohamed al-Nimeiri (Jaafar Mohammed al-Nimeri).
1979 – Odmah nakon poletanja sa ÄikaĆĄkog aerodroma, sruĆĄio se ameriÄki avion „DC-10″ poĆĄto mu je prethodno otpao jedan motor. Poginulo je svih 273 putnika i Älanova posade.
1983 – U poĆŸarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u juĆŸnom Egiptu poginulo je viĆĄe od 300 ljudi.
1991 – ZavrĆĄena je dvodnevna akcija tokom koje su Izraelci“ vazduĆĄnim mostom“ prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.
1992 – Oskar LuiÄi Skalfaro (Oscar Luigi Scalfaro) postao je predsednik Italije.
1993 – Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju 827 o osnivanju MeÄunarodnog suda za ratne zloÄine poÄinjene na tlu bivĆĄe Jugoslavije sa sediĆĄtem u Hagu. To je bio prvi takav sud posle sudova u Nirnbergu (1945-46) i Tokiju (1946-48). Godine 1994. osnovan je i MeÄunarodni kriviÄni sud za Ruandu sa sediĆĄtem u tanzanijskom gradu AruĆĄi.
1994 – Ruski knjiĆŸevnik Aleksandar SolĆŸenjicin vratio se u Rusiju posle 20 godina izgnanstva.
1995 – Avijacija NATO-a, u ratu u BiH, bombardovala je skladiĆĄte municije bosanskih Srba kod Pala. Srbi su odgovorili uzimanjem za taoce 377 pripadnika mirovnih snaga UN. Poslednji taoci puĆĄteni su 18. juna.
1995 – U eksploziji granate na centralnom trgu u Tuzli 71 osoba je poginula, a 108 ranjeno.
1996 – BivĆĄi bugarski car Simeon II vratio se u zemlju posle 50-ogodiĆĄnjeg egzila.
1997 – Vojnim udarom zbaÄena je civilna vlada u Sijera Leoneu, a predsednik Ahmad TedĆŸan Kabah (Tejan Kabbah) prinudjen je da napusti zemlju.
2000 – Umro je ÄeĆĄki pozoriĆĄni i filmski glumac Fransis Lederer. NemaÄki film „Pandorina kutija“ je jedan od najpoznatijih filmova u kojima je glumio.
2001 – Deset godina posle raspada SFR Jugoslavije, predstavnici novonastalih drĆŸava parafirali su u BeÄu Sporazum o podeli imovine bivĆĄe zajedniÄke zemlje.
2001 – Amerikanac Erik Vajhenmajer prva je slepa osoba koja je osvojila Mont Everst, na koji se popeo zajedno sa Ć ermanom Bulom, 64-godiĆĄnjim lekarom, koji je tako postao najstarija osoba koja je osvojila ovaj vrh.
2001 – Umro je kubanski fotograf Alberto Korda, poznat po svojim fotografijama juĆŸnoameriÄkog gerilskog voÄe Ernesta „Äe“ Gevare.
2002 – U padu aviona kineske avio kompanije „Äajna erlajns“ u more u tajvanskom zalivu, poginulo je 225 putnika i Älanova posade.
2004 – U poplavama koje su zahvatile Dominikansku Republiku i Haiti poginulo je najmanje 1.950 osoba, koje su veÄinom odnele bujice reka.
2006 – Ministarstvo pravde Belorusije zatraĆŸilo da sud zabrani jednu od vodeÄih grupa za zaĆĄtitu ljudskih prava – Beloruski helsinĆĄki komitet, zbog „sistemtaskog krĆĄenja beloruskih zakona i sopstevne povelje“.
2010 – Umro je juĆŸnoafriÄki operski pevaÄ Sifivo NtĆĄebe, poznat pod nadimkom „crni Pavaroti“.
2011 – Oblak pepela vulkana Grimsvetn sa Islanda proĆĄirio se NemaÄkom, doveo do zatvaranja oba aerodroma u Berlinu i otkazivanja oko 700 letova.
2014 – Umro je VojÄeh Jaruzelski, poslednji komunista na Äelu Poljske, Äovek koji je 1981. u Poljskoj uveo ratno stanje, a osam godina kasnije na Okruglom stolu sa opozicijom pomogao da se mirno i bez nasilja demontira komunistiÄki reĆŸim.
2014 – Na izborima za Evropski parlament sprovedenim u 21 zemlji EU, konzervativci iz Evropske narodne partije (EPP) osvojili su 211 poslanika, socijalisti 193 poslanika, a evrofobske stranke gotovo 130 mesta.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.