Sto babica za kosovski rasplet

Spisak emisara koji cฬe biti zaduลพeni za kosovsko pitanje sve je duลพi, pa otuda i pitanje โ€” hocฬe li pre zapetljati, nego raspetljati kosovski ฤvor.

Sasvim je izvesno da cฬe, koliko krajem godine, poฤeti da nas pohode emisari za razreลกenje kosovskog ฤvora sa raznih strana i sa razliฤitih nivoa, kojima, sudecฬi prema najnovijim novinarskim saznanjima iz pouzdanih izvora, interesi nisu podudarni.

Ovdaลกnji mediji su i danas, na temu onih koji cฬe se posebno baviti pitanjem Kosova i Metohije, imali novine. Tako โ€žBlicโ€œ na naslovnoj strani najavljuje da cฬe SAD, poredย specijalnog predstavnika za Balkanย Metjua Palmera imati i pojaฤanje za bavljenje regionom i kosovskim problemom, u liku novog savetnika za nacionalnu bezbednost Roberta O’Brajana.

On cฬe biti taj koji cฬe, odmah nakon izbora za parlament i nakon formiranja vlade privremenih kosovskih institucija, izvrลกiti pritisak na Albance da povuku odluku uvoฤ‘enju taksi na robu iz Srbije, kako bi dijalog mogao da bude nastavljen, saznaje list. Amerikancima se ลพuri da sa dnevnog reda konaฤno skinu pitanje nezavisnosti sopstvenog ฤeda, koje je, umesto formalnosti, kako su mislili, izraslo u meฤ‘unarodni problem.

Zamka za Borela
โ€žNovostiโ€œ, pak, saznaju da je novi ลกef diplomatije EU ล panac ลฝozep Borel izbegao briselsku zamku i da svoje mesto za pregovaraฤkim stolom Beograda i Priลกtine u Briselskom dijalogu necฬe prepustiti predstavniku Saveta EU, odnosno diplomati iz Nemaฤke. S obzirom na to daย Borel dolazi iz zemlje koja nije priznala samoproglaลกenu nezavisnost Kosova, pokuลกaj njegove eskivaลพe od strane EU centara mocฬi nije za ฤuฤ‘enje. I Borel cฬe, kako saznaje list, imati svog liฤnog izaslanika za dijalog.

Nekadaลกnji diplomata Zoran Milivojevicฬ za Sputnjik kaลพe da Amerika ipak necฬe imati dva, nego jednog specijalnog izaslanika.

โ€žSavetnik za nacionalnu bezbednost je, po prirodi stvari, po opisu poslova, zaduลพen za sva pitanja koja su od znaฤaja za ameriฤku administraciju u vezi sa bezbednoลกcฬu, a Kosovo spada u ta pitanja. Posebno posle imenovanja specijalnog izaslanika i odluke Amerike da se ukljuฤi i da se taj proces ubrza. Prema tome, O’Brajan cฬe se isto baviti onim ฤime se bave i svi u administraciji, koji su nadleลพni za spoljnu politiku, meฤ‘unarodne odnose i pitanja bezbednostiโ€œ, obrazlaลพe ovaj diplomata.

On napominje da su Amerikanci objedinili osoblje i postigli konsenzus o nastupu, definisali ga i imenovali specijalnog izaslanika Palmera, koji cฬe voditi razgovore o balkanskim pitanjima, i to ne samo o normalizaciji odnosa Beograd-Priลกtina, nego i o pitanjima BiH, posebno koja se tiฤu proลกirenja NATO i ukljuฤenja ovog prostora u zapadnu sferu interesa.

Za razliku od SAD, ali i Rusije, bez koje, takoฤ‘e, nema reลกenja za KiM i koja cฬe podrลพati dogovor koji, u dijalogu sa Priลกtinom, Beogradu bude prihvatljiv, EU je, kako napominje, tek u fazi neke vrste definisanja stava. Na to ukazuje i izjava francuskog predsednika Emanuela Makrona da cฬe se direktno ukljuฤiti u reลกavanje kosovskog pitanja, ฤim proฤ‘u izbori za kosovski parlament.

Nemaฤki interes
Milivojevicฬ napominje da u ovom trenutku priฤu u vezi sa Kosovom i Metohijom predvodi dvojac Berlin-Pariz, koji je, kao i svi na Zapadu, voljan da takse budu ukinute, dijalog nastavljen, ali i da o tome bude organizovana konferencija i da u tom dijalogu svi uฤestvuju, na ovaj ili onaj naฤin.

โ€žล to se tiฤe Borela i toga da li cฬe on nekoga imenovati, ili cฬe sam voditi razgovore, to joลก ne znamoโ€œ, kaลพe sagovornik Sputnjika, ali i napominje da je poznato od ranije da postojiย interes Nemaฤke da ona bude posebno angaลพovana.

โ€žDa li cฬe u tome uspeti, to cฬe zavisiti od konsenzusa na nivou EU, kako cฬe se o tome dogovoriti i ลกta cฬe iz toga izacฬi. Ono ลกto je sigurno je da Nemaฤka istiฤe poseban interes i nastojacฬe da najdirektnije uฤestvuje u razgovorima o kosovskom problemu i o mogucฬem reลกenju kosovskog ฤvora, ukljuฤujucฬi i imenovanje, ako ne nekoga iz njenih redova da govori u ime i za raฤun EU, onda nekoga iz svojih redova, ko bi bio posebno nadleลพan za to pitanje i bio bi, na neki naฤin, ukljuฤen u buducฬe pregovoreโ€œ, ukazuje nekadaลกnji diplomata.

Na pitanje da li presedan da bi dijalog Beograda i Priลกtine umesto ลกefa diplomatije EU bio preusmeren na nekog iz Saveta EU, koji kontroliลกe Nemaฤka, znaฤio da Berlin ne bi niลกta da prepusti sluฤaju, s obzirom na to odakle Borel dolazi, Milivojevicฬ odgovara: โ€žTo je sasvim sigurnoโ€œ.

Bez konsenzusa
โ€žTo govori i o znaฤaju koji EU pridaje pitanju Kosova i ลพele da preduprede svaku mogucฬnost da se o tome ne razgovara na nivou konsenzusa, nego da bude zastupljen onaj generalni interes zapadnih centara mocฬi, koji se nalaze i u okviru EU. U prvom redu imam u vidu Nemaฤku i Francusku, dvojac koji sada vodi glavnu ulogu u pokuลกaju da se EU na odgovarajucฬi naฤin ukljuฤi u buducฬe pregovore o Kosovu i Metohijiโ€œ, ocenio je sagovornik Sputnjika.

Sve vecฬi broj emisara koji cฬe se, svako sa svojim interesima, manje ili viลกe direktno ukljuฤiti u reลกavanje kosovskog ฤvora, ipak ne moลพe, a da ne ostavi zapitanost โ€” hocฬe li pre zapetljati, nego raspetljati kosovski ฤvor. Videcฬemo. S obzirom na teลพinu problema, sve je u igri. Otud i opaska predsednika Srbije: โ€žSporazum moลพe da bude za pet meseci, a moลพe da bude i za 50 godina, a moลพe da bude i nikadaโ€œ.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com