Spisak emisara koji cฬe biti zaduลพeni za kosovsko pitanje sve je duลพi, pa otuda i pitanje โ hocฬe li pre zapetljati, nego raspetljati kosovski ฤvor.
Sasvim je izvesno da cฬe, koliko krajem godine, poฤeti da nas pohode emisari za razreลกenje kosovskog ฤvora sa raznih strana i sa razliฤitih nivoa, kojima, sudecฬi prema najnovijim novinarskim saznanjima iz pouzdanih izvora, interesi nisu podudarni.
Ovdaลกnji mediji su i danas, na temu onih koji cฬe se posebno baviti pitanjem Kosova i Metohije, imali novine. Tako โBlicโ na naslovnoj strani najavljuje da cฬe SAD, poredย specijalnog predstavnika za Balkanย Metjua Palmera imati i pojaฤanje za bavljenje regionom i kosovskim problemom, u liku novog savetnika za nacionalnu bezbednost Roberta O’Brajana.
On cฬe biti taj koji cฬe, odmah nakon izbora za parlament i nakon formiranja vlade privremenih kosovskih institucija, izvrลกiti pritisak na Albance da povuku odluku uvoฤenju taksi na robu iz Srbije, kako bi dijalog mogao da bude nastavljen, saznaje list. Amerikancima se ลพuri da sa dnevnog reda konaฤno skinu pitanje nezavisnosti sopstvenog ฤeda, koje je, umesto formalnosti, kako su mislili, izraslo u meฤunarodni problem.
Zamka za Borela
โNovostiโ, pak, saznaju da je novi ลกef diplomatije EU ล panac ลฝozep Borel izbegao briselsku zamku i da svoje mesto za pregovaraฤkim stolom Beograda i Priลกtine u Briselskom dijalogu necฬe prepustiti predstavniku Saveta EU, odnosno diplomati iz Nemaฤke. S obzirom na to daย Borel dolazi iz zemlje koja nije priznala samoproglaลกenu nezavisnost Kosova, pokuลกaj njegove eskivaลพe od strane EU centara mocฬi nije za ฤuฤenje. I Borel cฬe, kako saznaje list, imati svog liฤnog izaslanika za dijalog.
Nekadaลกnji diplomata Zoran Milivojevicฬ za Sputnjik kaลพe da Amerika ipak necฬe imati dva, nego jednog specijalnog izaslanika.
โSavetnik za nacionalnu bezbednost je, po prirodi stvari, po opisu poslova, zaduลพen za sva pitanja koja su od znaฤaja za ameriฤku administraciju u vezi sa bezbednoลกcฬu, a Kosovo spada u ta pitanja. Posebno posle imenovanja specijalnog izaslanika i odluke Amerike da se ukljuฤi i da se taj proces ubrza. Prema tome, O’Brajan cฬe se isto baviti onim ฤime se bave i svi u administraciji, koji su nadleลพni za spoljnu politiku, meฤunarodne odnose i pitanja bezbednostiโ, obrazlaลพe ovaj diplomata.
On napominje da su Amerikanci objedinili osoblje i postigli konsenzus o nastupu, definisali ga i imenovali specijalnog izaslanika Palmera, koji cฬe voditi razgovore o balkanskim pitanjima, i to ne samo o normalizaciji odnosa Beograd-Priลกtina, nego i o pitanjima BiH, posebno koja se tiฤu proลกirenja NATO i ukljuฤenja ovog prostora u zapadnu sferu interesa.
Za razliku od SAD, ali i Rusije, bez koje, takoฤe, nema reลกenja za KiM i koja cฬe podrลพati dogovor koji, u dijalogu sa Priลกtinom, Beogradu bude prihvatljiv, EU je, kako napominje, tek u fazi neke vrste definisanja stava. Na to ukazuje i izjava francuskog predsednika Emanuela Makrona da cฬe se direktno ukljuฤiti u reลกavanje kosovskog pitanja, ฤim proฤu izbori za kosovski parlament.
Nemaฤki interes
Milivojevicฬ napominje da u ovom trenutku priฤu u vezi sa Kosovom i Metohijom predvodi dvojac Berlin-Pariz, koji je, kao i svi na Zapadu, voljan da takse budu ukinute, dijalog nastavljen, ali i da o tome bude organizovana konferencija i da u tom dijalogu svi uฤestvuju, na ovaj ili onaj naฤin.
โล to se tiฤe Borela i toga da li cฬe on nekoga imenovati, ili cฬe sam voditi razgovore, to joลก ne znamoโ, kaลพe sagovornik Sputnjika, ali i napominje da je poznato od ranije da postojiย interes Nemaฤke da ona bude posebno angaลพovana.
โDa li cฬe u tome uspeti, to cฬe zavisiti od konsenzusa na nivou EU, kako cฬe se o tome dogovoriti i ลกta cฬe iz toga izacฬi. Ono ลกto je sigurno je da Nemaฤka istiฤe poseban interes i nastojacฬe da najdirektnije uฤestvuje u razgovorima o kosovskom problemu i o mogucฬem reลกenju kosovskog ฤvora, ukljuฤujucฬi i imenovanje, ako ne nekoga iz njenih redova da govori u ime i za raฤun EU, onda nekoga iz svojih redova, ko bi bio posebno nadleลพan za to pitanje i bio bi, na neki naฤin, ukljuฤen u buducฬe pregovoreโ, ukazuje nekadaลกnji diplomata.
Na pitanje da li presedan da bi dijalog Beograda i Priลกtine umesto ลกefa diplomatije EU bio preusmeren na nekog iz Saveta EU, koji kontroliลกe Nemaฤka, znaฤio da Berlin ne bi niลกta da prepusti sluฤaju, s obzirom na to odakle Borel dolazi, Milivojevicฬ odgovara: โTo je sasvim sigurnoโ.
Bez konsenzusa
โTo govori i o znaฤaju koji EU pridaje pitanju Kosova i ลพele da preduprede svaku mogucฬnost da se o tome ne razgovara na nivou konsenzusa, nego da bude zastupljen onaj generalni interes zapadnih centara mocฬi, koji se nalaze i u okviru EU. U prvom redu imam u vidu Nemaฤku i Francusku, dvojac koji sada vodi glavnu ulogu u pokuลกaju da se EU na odgovarajucฬi naฤin ukljuฤi u buducฬe pregovore o Kosovu i Metohijiโ, ocenio je sagovornik Sputnjika.
Sve vecฬi broj emisara koji cฬe se, svako sa svojim interesima, manje ili viลกe direktno ukljuฤiti u reลกavanje kosovskog ฤvora, ipak ne moลพe, a da ne ostavi zapitanost โ hocฬe li pre zapetljati, nego raspetljati kosovski ฤvor. Videcฬemo. S obzirom na teลพinu problema, sve je u igri. Otud i opaska predsednika Srbije: โSporazum moลพe da bude za pet meseci, a moลพe da bude i za 50 godina, a moลพe da bude i nikadaโ.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com