HiljadugodiĆĄnji hrast u Divljani lista i bez debla
Hrast u selu Divljana kod Bele Palanke, koji je prema podacima TuristiÄke organizacije te opĆĄtine star viĆĄe od hiljadu godina, joĆĄ odoleva vremenu iako je od njegovog stabla ostala samo kora.
Zavetni hrast preÄnika dva metra i obima stabla 6,35 metara, sa prilaznog puta izleda poput svakog drugog dĆŸinovskog drveta â ogromno stablo i ogromna olistala kroĆĄnja. Medjutim, sa strane suprotne putu, na dnu stabla nalazi se velika rupa, a ulaskom u nju vidi se da je od stabla ostala zapravo samo kora.
U rupu u hrastu istovremeno moĆŸe da udje pet osoba, a svi oni videÄe iznad sebe izdubljeno deblo i deliÄ neba.
TuristiÄka organizacija Bele Palanke, na osnovu raspoloĆŸivih spisa, promoviĆĄe hrast kao najstarije ĆŸivo biÄe na Balkanu koje su podanici makedonskog cara Samuila zasadili joĆĄ 1.026 godine.
VrĆĄilac duĆŸnosti direktora te organizacije MiloĆĄ LiliÄ izjavio je za agenciju Beta da Äe Bela Palanka pokuĆĄati narednih meseci da od nadleĆŸnih institucija dobije i zvaniÄnu potvrdu da je divljanski hrast nastarije biÄe na Balkanu.
U Zavodu za zaĆĄtitu prirode Srbije rekli su za Betu da starost hrasta kitnjaka procenjuju na preko 700 godina, ali da taÄan broj godina nije moguÄe odrediti.
„Ne postoje pouzdani metodi da se odredi njegova starost, pogotovu kada se uzme u obzir njegovo stanje – ogromna ĆĄupljina i malo zdravog kambijuma. Sistem pouzdanog odredjivanja starosti stabala (Preslerovim svrdlom) u ovom sluÄaju nije moguÄ“, naveli su u Zavodu za zaĆĄtitu prirode Srbije.
StruÄnjaci zavoda procenju da je, s obzirom na dimenzije i izgled hrasta, ĆĄupljina na stablu nastala joĆĄ pre nekoliko decenija.
„Oko tog stabla se nalaze ostaci nekadaĆĄnjeg groblja, moguÄe je da je stablo u tom periodu i oĆĄteÄeno zasecanjem, tesanjem ili poĆŸarom od sveÄa“, kazali su u Zavodu za zaĆĄtitu prirode Srbije.
Ćœitelji Divljane, sela udaljenog od Bele Palanke pet kilometara, govore da se hrast ne menja decenijama uprkost tome ĆĄto je potpuno izdubljen.
„Od kako ja znam za sebe, a imam 70 godina, to drvo je takvo, niĆĄta se ne menja. Selo se promenilo. Bilo je ranije puno ljudi i za Svetu Trojicu pored hrasta je iĆĄla litija, sekao se kolaÄ, igralo se i pevalo. Pre desetak godina je sve to prestalo jer se u selu ostali samo starci“, izjavila je Radica IliÄ.
Prema njenim reÄima, po priÄama koje su se prenosile sa kolena na koleno zavetni hrast se nalazi upravo pored puta kojim su nekada prolazili Turci, koji su tu i zakopali blago.
Mnogi su, dodala je, kopali u blizini hrasta ne bi li pronaĆĄli blago, ali teĆĄko je reÄi da li je to nekom poĆĄlo za rukom.
Odmah naspram hrasta koji zbog njegovog izgleda mnogi sa pravom nazivaju Äudesnim, nalazi se joĆĄ jedan, neĆĄto manji i mladji hrast. To stablo je starosti oko 350 godina i preÄnika 1,2 metra.
Zbog verovanja da se u podnoĆŸju njegove kroĆĄnje nalazi izvor bioenergije koji leÄi mnoge bolesti, to stablo su pre par godina poseÄivali u bolesni ljudi iz mnogih mesta na jugu Srbije.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.