Odbor za standardizaciju srpskog jezika, koji godinama upozorava na zapuลกtenost i ugroลพenost srpskog jezika i ฤrilice,veฤ neko vreme predlaลพe uvoฤenje srpskog jezika na sve fakultete.
Predsednik Odbora Sreto Tanasiฤ skreฤe paลพnju da naลกi visokoobrazovani ljudi nemaju dovoljno znanja iz srpskog jezika i o njemu, a treba da tokom celog radnog veka obavljaju poslove na tome jeziku.
“ Kada odu iz srednje ลกkole, u kojoj srpski jezik nije dovoljno zastupljen, oni se viลกe ne susreฤu sa uฤenjem srpskog jezika i o srpskom jeziku. Zato vrlo loลกe piลกu dokumente iz domena svoga poslovanja i ne znaju da je u Srbiji sluลพbeno pismo ฤirilica“, rekao je Tanasiฤ Tanjugu.
On dalje primeฤuje da se „svi trudimo na besprekorno vladamo engleskim jezikom, kao da ฤemo prevoditi za engleski dvor, voditi moฤne svetske kompanije, a niko se ne pita zaลกto je potrebno poznavati i srpski standardni jezik i njime se sluลพiti u svim vidovima javnog ลพivota“.
Sa njim se slaลพe i ลกef Katedre za srpski jezik Filoloลกkog fakulteta u Beogradu prof. dr Veljko Brboriฤ koji, govoreฤi o statusu srpskog jezika u sistemu ลกkolstva, konstatovao da je uvoฤenjem novih predmeta i skraฤenjem radne nedelje, jezik dosta stradao i da danas u tom pogledu mi zaostajemo u odnosu na druga razvijenija kulturna druลกtva.
Jeziฤka znanja svrลกenih osnovaca i srednjoลกkolaca ฤesto su na priliฤno loลกem nivou, a onda dolaze na fakultete gde je obavezno da uฤe jedan ili dva strana jezika, ali ne i svoj maternji, primeฤuje ลกef Katedre za srpski jezik Filoloลกkog fakulteta u Beogradu prof. dr Veljko Brboriฤ.
On je primetio da u zemljama koje drลพe do svog nacionalnog jezika, poput Francuske, Turske ili Rusije, nastavni program u ลกkolama predviฤa po 10 ฤasova nedeljno, dok se u Srbiji od prvog do petog razreda osnovne ลกkole maternji jezik izuฤava pet ฤasova nedeljno, a u ลกestom, sedmom i osmom po ฤetiri ฤasa nedeljno.
U gimnazijama opลกteg tipa srpski jezik se izuฤava ฤetiri ฤasa nedeljno, neลกto je bolja situacija u gimnazijama druลกtveno-jeziฤkog smera i neลกto loลกija u gimnazijama prirodno-matematiฤkog smera, dok u ฤetorogodiลกnjiim struฤnim ลกkolama imamo tri ฤasa sedmiฤno.
Ako se uzme u obzir da srpski jezik pokriva nastavu gramatike, jezika, knjiลพevnosti i nastavu kulture izraลพavanja, tri ili ฤetiri ฤasa sedmiฤno, prema reฤima Brboriฤa, nije dovoljno ลกto se odrazilo na ukupnu kompetenciju svrลกenih osnovaca i srednjoลกkolaca i ฤesto su njihova jeziฤka znanja na priliฤno loลกem nivou.
On kaลพe da bi bilo idealno poveฤati broj ฤasova, ali to bi znaฤilo smenjenje ฤasova iz nekih drugih predmeta, pa predlaลพe kao poฤetno reลกenje zbornih predmeta koji bi mogli imati primamljive nazive kao ลกo su jezik i komunikacija, jeziฤka kultura. . .
Kada je reฤ o statusu srpskog jezika na visokoลกkolskim ustanovama Brboriฤ ukazuje da buduฤi profesori nekog stranog jezika, studiraju taj jezik, a nemaju nijedan ฤas srpskog jezika, a ฤeลกto doฤu sa prethodnim loลกim znanjem srpskog jezika iz srednje ลกkole.
Posebno skreฤe paลพnju na potrebu da se poprave pedagoลกki fakulteti jer upravo uฤitelji imaju vaลพno ulogu za sticanje prvih gramatiฤkih i pravopisnih znanja, ali i da nastavnici, recimo geografije ili hemije, moraju biti dobro jeziฤki osposobljeni.
„Danas imamo situaciju da neko nema dobro znanje srpskog jezika kada zavrลกi osnovnu skolu, upiลกe neku od struฤnih ลกkola gde status srpskog jezika nije dobar, zatim neki od tih fakulteta i postane profesor nekog drugog predmeta“ primeฤuje Brboriฤ. On se pita kakav onda efekat imaju ta tri-ฤetiri ฤasa srpskog jezika nedeljno u odnosu na sve ostale predmete ฤiji nastavnici nemaju jeziฤku kompetenciju.
Nedopustivo je, naglaลกava, i da pravnik bude nepismen, da on zavrลกi ozbiljan fakultet, a da nema nijedan ฤas srpskog jezika.
„Pogledajte univerzitete, nezamislivo je da neko danas bude student, a da nema jedan ili dva strana jezika, ali ne mora imati srpski jezik. To je svojevrsni nonsens i on se teลกko moลพe objasniti“, rekao je ลกef Katedre za srpski jezik.
Brboriฤ se osvrnuo i na ulogu medija u negovanju jeziฤke kulture i smatra da bi sa tog stanoviลกta najbolje bilo da ne postoji jedan broj medija.
„Mediji treba da postoje, ali mi nije jasno zaลกto misle da o nacionalnom jeziku i matiฤnom pismu ฤirilici ne treba brinuti. Oni koji vode emisije na televiziji moraju imati minimum jeziฤke kompetencije, moraju da budu elementarno pismeni“, naglaลกava Brboriฤ i dodaje da u Francuskoj postoje ลกkole jeziฤke kulture za javne liฤnosti koje moraju pokazati da vladaju svojim jezikom.
On istiฤe da nikome ne pada na pamet da neลกto brani poput latinice, ali moramo znati ลกta je jeziฤki standard, dobro razdvojiti javnu i sluลพbenu upotrebu jezika.
„Dijalekat, razgovorni stil, ostaฤe u emisijama razliฤitog sadrลพaja. Recimo serija “Selo gori, a baba se ฤeลกlja“ ima tu dijalekatsku patinu i cela nacija je to gledala i pohvalno govorila o njoj, literatura ฤe biti i na dijalektu, ali standardni jezik je kao standard u saobraฤaju. Ako ลพelite uฤestvovati u saobraฤaju, morate poลกtovati propise, ako ลพelite uredno komunicirati morate poลกtovati gramatiฤku i pravopisnu normu srpskog jezika“, zakljuฤio je Brboriฤ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com