U igri asocijacija, kad se pomene Taลกmajdan, mnogi ฤe kao konaฤno reลกenje ponuditi Crkvu svetog Marka, restoran โPoslednja ลกansaโ, novi stadion i park. Tek po neko ฤe se setiti da se ispod zemlje, u dubinama, kriju nacistiฤko skloniลกte, kamenolom i ลกalitrena peฤina.
Krajem proลกle nedelje, posle nekoliko godina moglo je da se ย zaviri u ove skrivene prostore, da se proลกeta odajama nemaฤkog bunkera i podseti na burnu istoriju Beograda.
Ovaj podzemni kompleks samo je jedan od stotinak takvih objekata koje krije naลก grad. Ispod ulica kojima svakodnevno koraฤamo nalaze se desetine hiljada neiskoriลกฤenih kvadrata.
โ Ispod Beograda nalazi se jedan paralelni svet. Tu je nasleฤe iz orijentalnog i austrijskog perioda, ali i svedoฤanstvo industrijalizacije Beograda u 19. veku. Sliku gradskog podzemlja upotpunjuju prostori koji su novijeg datuma, bunkeri, tuneli, skloniลกta i tajne baze nastale posle Prvog i tokom Drugog svetskog rata โ objaลกnjava arheolog Rade Miliฤ iz Centra za urbani razvoj.
Cilj projekta โUndergradโ, koji ovaj Centar realizuje u saradnji sa Gradom, Ministarstvom kulture i uz pomoฤ velikih poznavalaca Beograda ispod Beograda, Vidoja Goluboviฤa i Zorana Nikoliฤa, jeste da se ovi podzemni prostori otvore.
Oni su u svakom delu grada, od Zemuna, preko Starog grada i Savamale, do Rakovice i ฤukarice. Taลกmajdan je najveฤi, a posle njega je podzemni kompleks u Karaฤorฤevoj ulici na padini ispod Kosanฤiฤevog venca.
โ Naลพalost, veฤina ovih laguma, peฤina, skloniลกta i tunela je zapuลกtena, zaboravljena, nepristupaฤna i pretvorena u smetliลกta โ objaลกnjava Miliฤ.
On istiฤe da su u dobrom stanju jedino prostori o kojima brine JP โGradska skloniลกtaโ, dok o ostalima ne vodi raฤuna niko, ili su uzurpirani.
Arheolozi Centra dosad su ispitali oko 70 takvih objekata. Njihove ekspedicije u dubinama Beograda zavrลกavale su se raznim neobiฤnim otkriฤima.
โ Tamo je dosta smeฤa i industrijskog otpada. Sreฤemo i slepe miลกeve, pacove, paukove i pojedine vrste ลพaba, pa ฤak i ljude. ฤitava populacija Beograฤana ลพivi u tunelima ispod grada โ otkriva Miliฤ.
Dok svet uveliko zaraฤuje na svom podzemlju, pretvarajuฤi ga u turistiฤka mesta, Beograd joลก uvek strane i domaฤe posetioce privlaฤi na kartu โnadzemnihโ atrakcija. Nije teลกko zamisliti koliko bi na turistiฤku reputaciju naลกeg grada uticalo otvaranje ovih kompleksa za javnost. Na sreฤu, potencijal podzemnog beogradskog blaga postaje sve poznatiji.
โ Poฤeli smo aktivno da radimo na pretvaranju podzemlja Taลกmajdana u lokaciju dostupnu turistima. Trenutno se radi prenos vlasniลกtva ovih objekata sa Republike na Grad. Najviลกe problema stvaraju imovinski odnosi, a kada njih reลกimo moลพemo da krenemo da ispitujemo stabilnost i bezbednost tih prostora i onda ih osposobimo za posetioce โ kaลพu u Gradskom sekretarijatu za privredu.
Oni tvrde da je na ureฤenju ovih prostora neophodno raditi postepeno, temeljno i kvalitetno, jer nije moguฤe tako velikom poslu pristupiti stihijski.
Sigurno je da bi skidanje katanaca sa podzemnog Beograda bio pravi pogodak i da bi nas to stavilo u rang sa svetskim prestonicama poput Londona, Pariza, Rima ili Budimpeลกte, koje su odavno otvorile svoje gradove ispod gradova.
(Ana Vukoviฤ, Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com