Ć olc: Regionalna saradnja kljuc ubrzanja pristupa EU
BERLIN – PoboljĆĄanje regionalne saradnje je kljuÄ za ubrzanje pristupnog procesa Zapadnog Balkana, istakao je danas nemaÄki kancelar Olaf Ć olc po zavrĆĄetku Samita Berlinskog procesa.
Naglasio je da je neophodno uspostaviti veÄu regionalnu saradnju i reĆĄiti probleme koji postoje meÄu zemljama Zapadnog Balkana.
Berlinski proces, prema njegovim reÄima, doprineo je pomirenju regiona, ali i poboljĆĄanju infrastrukture i regionalne saradnje.
Danas su, preneo je, preduzeti koraci u stvaranju zajedniÄkog trĆŸiĆĄta koje bi bilo kompatibilno sa pravilima EU i u koje bi bile ukljuÄene sve drĆŸave.
S tim u vezi je Äestitao zemljama Zapadnog Balkana na tri potpisana sporazuma, ocenivĆĄi da su oni velikim uspeh za graÄane regiona.
âTi sporazumi o mobilnosti pokazuju da zemlje Zapadnog Balkana ozbiljno ĆŸele da se kreÄu ka EU i ĆŸele regionalnu saradnjuâ, dodao je Ć olc.
Istakao je da Äe sporazumi omoguÄiti putovanje iz liÄne karte, priznanje akademskih i profesionalnih diploma, ĆĄto su sve, kaĆŸe, koraci koji poboljĆĄavaju ĆŸivot svakog pojedinca na Balkanu.
Ukazao je da je razgovarano i o energetskoj bezbednosti te da su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale, zajedniÄkom izjavom, na saradnju u poveÄanju energetske bezbednosti i postizanju klimatskih ciljeva do 2030.godine.
âMi ostale Älanice Berlinskog procesa podrĆŸaÄemo kratkoroÄno i dugoroÄno region u osiguranju energetske bezbednosti. KratkoroÄno sa 500 miliona evra, a srednjeroÄno sa do milijardu evra. Ovaj Samit je pokazao spremnost na saradnju, a NemaÄka Äe podsticati taj procesâ, rekao je on.
Rekao je da sloboda kretanja radne snage predstavlja glavnu prednost EU, i da svi koji ĆŸele da pristupe moraju biti spremni da je podrĆŸe.
Ukazao je da je odliv mozgova problem, ali da iskustvo EU pokazuje da se ljudi sele da rade neko vreme u neku zemlju, i onda se vrate sa novim znanjem u svoju drĆŸavu.
Za ostanak graÄana u zemlji, istiÄe, je potrebno dati nadu, osigurati razvoj, kao i buduÄnost, i dobra radna mesta.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da je Samit bio veoma uspeĆĄan, i da sve ĆĄto se adi ima za cilj ĆĄto brĆŸe pribliĆŸiti partnere sa Zapadnog Balkana.
Ukazala je da postoje dva paralelna puta, a jedan je pristupni proces u kojem su stvareni zanÄjani uspesi.
Nova metodologija, kaĆŸe, pokazuje da je proĆĄirenje u fokusu Evropske komisije, i ima za cilj da se ukinu blokade i podstakne ceo proces.
Navela je da je Evropska komisija usvojila plan investicija na Zapadni Balkan u vrednosti od 30 milijardi evra, ĆĄto je jedna treÄina BDP-a celog regiona.
Drugi put je poboljĆĄanje ekonomske integracije, dodajuÄi da postoji mnogo izazova, pre svega zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ĆĄto je dovelo do geopolitiÄkog poremeÄaja.
âAli ĆĄto duĆŸe rat traje odluÄniji smo da pruĆŸimo otporâ, podvukla je ona.
Fon der Lajen je naglasila da na Zapadnom Balkanu nije samo vaĆŸna saradnja u stvaranju investicione klime, i dodala da su to investicije ummir, veÄ i da se podstakne saradnja u energetskom sektoru.
âRazgovarali smo o tome ĆĄta napad Rusije na Ukrajinu znaÄi za energetski sektor i o energetskom partnerstvu u vezi pstizanja klimatske neutralnosti do 2050. Moramo tu naĆĄe korake usaglaĆĄavati, jer smo u Energetskoj zajednici, ĆĄto znaÄi za sve da je potrebna diverzifikacija izvora energije, smanjenje zavisnosti od fosilnih energenata, koje isporuÄuje Rusija, kao i da cene drĆŸimo na podnoĆĄljivom nivouâ, objasnila je on.
Istakla je da je zbog toga Evropska komisija usvojila paket od milijardu evra pomoÄi regionu, dodajuÄi da Äe najpre 500 milion evra biti isplaÄeno u vidu hitne pomoÄi za kratkoroÄnu podrĆĄku budĆŸetima pogoÄenim krizom i da Äe to biti primenjeno u januaru.
âSledeÄih 500 miliona Äe biti koriĆĄÄene za investicije u energetsku infrastrkturu, u oblasti interkonektora za gas i struju, kao i bezbednost mreĆŸe. VaĆŸno je da se posebno investira u obnovljivi sektorâ, podvukla je ona.
Fon der Lajen je rekla da je vaĆŸno omoguÄiti pristup naftovodima i gasovodima, kako bi se, u sluÄaju potrebe, pokazala solidarnost.
âEU i Zapadni Balkan Äe planove za reagovanje u krizi usaglasiti, u duhu sodlinarosti i jaÄanja otpornosti. Pozivamo partnere na Zapadnom Balkanu da nam se prikljuÄe. PokuĆĄavamo da stvorimo zajedniÄku platformu za kupovinu energenata, kako bi naĆĄu trĆŸiĆĄnu moÄ koristili najefikasnije moguÄeâ, rekla je ona.
BuduÄi domaÄin Samita Berlinskog procesa albanski premijer Edi Rama rekao je da Berlinski proces, koji je pokrenula Angela Merkel, podstakao saradnju, poĆĄto pre te inicijative nije postojala, niti su se lideri regiona sastajali, a sada to Äine rado i Äesto.
Izrazio je nadu da Äe i u digitalnom povezivanju biti postignut napredak, kao ĆĄto je sada u oblasti mobilnosti i zajedniÄkog trĆŸiĆĄta.
âEnergija, interkonektivnost i digitalizacija su tri stuba Berlinskog procesaâ, podsetio je on.
Izrazio je zadovoljstvo ĆĄto su potpisana tri sporazuma, koja su dugo bila blokirana.
âPotpisali smo sporazume o neÄemu ĆĄto je veÄ postojalo u okviru Otvorenog Balkana, a sada Äe svi u tim slobodama uÄestvovatiâ, rekao je on.
Rekao je da je dobro ĆĄto Äe moÄi da se putuje samo uz liÄne karte, i izrazio nadu da Äe uskoro graÄani Kosova moÄi da uĆŸivaju i bezvizni reĆŸim sa EU.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.