Zapaljeni tankeri u blizini iranske obale โprobudili su drevne strahoveโ, piลกe โFrankfurter algemajneโ. Rastu strahovanja da se napadi na brodove izvode zbog sukoba Vaลกingtona i Teherana. Investitori na trลพiลกtu vecฬ su reagovali na vesti: cena nafte povecฬana je za 4,5 odsto, dostigavลกi 62,24 dolara po barelu.
Zbog napada na tankere namecฬe se pitanje koliko je Zapad ranjiv zbog svoje zavisnosti od nafte. Omanski zaliv, u kojem su napadnuti brodovi, graniฤi se sa Ormuskim moreuzom, jednom od najvaลพnijih putanja za naftne tankere. Kroz njega prolazi 17 odsto svetskih isporuka โcrnog zlataโโ, navodi autor teksta Kristijan Zidenbidel.
Postoje, kako podsecฬa autor, alternativne marลกrute, jer je naftu danas mogucฬe prevoziti ne samo uz pomocฬ tankera, nego i naftovodima, saudijskim ili onim koji prolazi kroz Ujedinjene Arapske Emirate. Kapaciteti tih naftovoda su, meฤutim, priliฤno ograniฤeni.
โZahvaljujucฬi tehnologiji dobijanja gasa iz kreฤnjaka, SAD su postale manje zavisne od isporuka energenata iz zemalja Persijskog zaliva. Nemaฤka kupuje velike koliฤine nafte od Rusije. Na Zapadu je, pritom, u toku proces zamene nafte drugim izvorima energijeโ, istiฤe Zidenbidel.
Bez obzira na sve to, piลกe autor, naftno trลพiลกte veoma osetljivo reaguje na svaki napad na infrastrukturu u Ormuskom moreuzu. Za Zapad su isporuke sa Bliskog istoka i dalje veoma vaลพne, ali centralnu ulogu igra svetska cena nafte. U Evropskoj uniji zavisnost od isporuka iz Saudijske Arabije, Kuvajta i Iraka je u poslednje vreme ฤak i povecฬana. Dok je 2012. godine odatle stizalo oko 1,7 miliona barela nafte dnevno, 2019. godine je ta koliฤina dva miliona. Dvadeset odsto svojih potreba Evropljani zadovoljavaju naftom iz tih arapskih drลพava.
Najvecฬu ลกtetu, prema pisanju lista, mogle bi da imaju zemlje u razvoju. Ormuski moreuz je โAhilova peta meฤunarodne naftne trgovineโ, tvrdi analitiฤar iz banke pokrajine Baden-Virtemberg. Prema njegovim reฤima, zatvaranje marลกrute odrazilo bi se, pre svega, na isporuke iz Saudijske Arabije, Kuvajta i UAE.
โTo bi veoma brzo dovelo do nedostatka nafte na Zapadu, a njena cena bi porasla za najmanje 10 dolaraโ, navodi ekspert.
Kao istorijski primer mogao bi se navesti โrat tankeraโ koji su vodili Iran i Irak u Persijskom zalivu, piลกe โFrankfurter algemajneโ. Od 1980. do 1988. godine u regionu je bio izveden 451 napad na brodove, a polovina od tog broja bili su naftni tankeri. Napetost je dovela do skoka cene nafte sa 15 na 50 dolara, ลกto je uticalo na ceo svet.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com