U trendu

Sent Vinsent

Žanr: komedija, drama
Trajanje: 102 min.

Glavne uloge: Bil Mari (Bill Murray), Melisa Mekarti (Melissa McCarthy), Naomi Vots (Naomi Watts), Terens Hauard (Terrence Howard)
Scenario: Teodor Melfi (Theodore Melfi)
Režija: Teodor Melfi (Theodore Melfi)

SINOPSIS

Megi (Melisa Makarti), samohrana majka, i njen dvanaestogodišnji sin Oliver (Džejden Liberer) doseljavaju se u Bruklin. Budući da radi do kasno, mora da ostavi Olivera na brigu komšiji Vinsentu (Bil Mari), penzionisanom gunđalu sklonom kocki i alkoholu. Među njima se stvara neverovatno prijateljstvo. Zajedno s trudnom striptizetom Dakom (Naomi Vots), Vinsent prati Olivera na svakodnevnoj ruti između hipodroma, kluba sa striptizom i lokalnog bara i pomaže mu da postane čovek, dok Oliver u Vinsentu počinje da vidi nešto što niko drugi ne vidi – neshvaćeno biće dobrog srca.

O FILMU

Film „Sent Vinsent“ je prema svom scenariju režirao i producirao Ted Melfi, kom je ovo prvi dugometražni film. Ostali producenti su Piter Černin, Fred Ros i Dženo Toping. Ivana Lombardi je koproducent, a izvršni producenti su Bob Vajnstajn, Harvi Vajnstajn, Dilan Selers, Don Čidl i Mek Braun. U filmu igraju Bil Mari, Melisa Makarti, Naomi Vots, Kris O’Daud, Terens Hauard i debitant Džejden Liberher.

„Sent Vinsent“ donosi priču o mladiću koji se, što je neobično, sprijatelji sa starijim čovekom koji živi u kući pored njega. Priča o Vinsentu inspirisana je stvarnim događajem scenariste, reditelja i producenta Teda Melfija koji mu je promenio život. Kad je pre sedam godina njegov stariji brat umro sa 38 godina, Ted je otišao na sahranu i video da njegova jedanaestogodišnja bratanica nema kud. Melfi i njegova supruga odmah su odlučili da je usvoje i presele iz malog ruralnog gradića u Tenesiju u svoj dom u Šerman Ouksu u Kaliforniji. Čim je krenula u srednju školu „Notr Dam“ (Šerman Ouks), devojka je za zadatak dobila da pronađe katoličkog sveca koji je inspiriše i da nađe stvarnu osobu koja ima njegove osobine. Njen izbor su bili Sveti Vilijam od Ročestera, zaštitnik usvojene dece, i Melfi. Dirnut, Melfi je shvatio da je to savršena ideja za film. Umesto likova kao što su on i njegova bratanica, zamislio je staro gunđalo koje je izgubilo volju za životom i mladog dečaka.

Bil Mari se činio savršenim za svoju ulogu, a reditelj kaže: „Tako je nastala priča – mladić se doseli pored gunđala, alkoholičara, kojeg glumi Mari i oni postanu najbolji prijatelji koji jedan drugom promene živote.“ Iako je Melfi želeo da Mari dobije glavnu ulogu, to nije bilo lako ostvariti, o čemu kaže: „Bil nema menadžera ni agenta. Ima besplatnu telefonsku liniju koja počinje sa 1-800, gde možete da ostavite poruku – ili više njih, nadajući se da je to zaista njegov broj. Nakon što se već dobro upoznate s automatskom sekretaricom, odnosno, nakon šest meseci, konačno smo se našli na aerodromu u Los Anđelesu. Sastanak je trajao osam sati.“ Mari dodaje: „Ovaj scenario se razlikuje od drugih. Ima drugačiji ritam i prepun je emocija, ali nije nimalo sentimentalan, a to mi se sviđa.“

Melfi kaže: „Od njega sam veoma mnogo naučio o režiranju, o pisanju i o životu. Hiljadu puta mi je rekao da ne smem da dopustim da stres preuzme kontrolu, jer stres predstavlja smrt za umetnost i smrt za komediju. Govorio bi mi da ne dopustim da se scena pretvori u nešto što nije, da se ne upletem u ono što ja mislim da je smešno. Treba verovati materijalu. Kad je potrebno, okupiće ekipu, ali inače se svima sklanja s puta. I podučio me je kako da se ja njemu sklonim s puta i prepoznam kad nešto funkcioniše i ostavim to na miru.“

Sledeći izazov bio je pronaći dečaka koji može da glumi uz Marija. Priču uglavnom gledamo očima Olivera, a Melfi kaže: „Kad je reč o deci glumcima, želite da prvenstveno budu deca, a tek zatim glumci. Iz mnoštva ljudi možete da izvučete glumu, posebno kad su u pitanju deca, jer su otvorena za sve, ali ne možete da navedete glumca da bude dete. Audicija je trajala šest meseci i videli smo oko 1.500 kandidata. Vinsent je glavni lik, ali Oliver je taj koji povezuje scenario, sve druge likove i situacije.“

Mladi glumac Džejden Liberher pokazao je neverovatan talenat i tihu samouverenost, pametan je i mudar mladi čovek koji je svoju prvu filmsku ulogu izneo dostojanstveno. Melfi kaže: „On razume ljude, zna kako da reaguje, razume kako da ne glumi, on ne pokušava, nego je jednostavno prisutan u svakom trenutku i smiren je, a to je nezamenljivo. Poput 90-godišnjaka, ali kad se zakikoće, srce vam puca. Njegov život će biti čudo. Ne znam da li će se baviti glumom, ali nadam se, jer je izuzetno talentovan.“ Pred kraj snimanja našeg filma, Džejden je dobio ulogu u filmu Kamerona Kroua, a ekipi se uskoro pridružio i Mari.

U filmu su i Melisa Makarti kao Megi, Oliverova samohrana majka, i Naomi Vots kao Daka, Vinsentova brutalno iskrena i nenamerno urnebesna prijateljica, ruska prostitutka sa stavom, koju Oliver opisuje kao „gospođu koja radi noću“. Mari kaže: „One kao da su ovde zamenile uloge – Melisa je ozbiljna, a Naomi je klovn. I obe su to uspele da obave otmeno.“ Ostali glumci su Kris O’Daud kao inteligentan i moderan učitelj u katoličkoj školi, Terens Hauard kao lokalni frajer kojem Vinsent duguje novac, Skot Adsit kao Megin bivši suprug, mladi Dario Baroso kao Oliverov školski neprijatelj, Kimberli Kvin kao saosećajna medicinska sestra i Greta Li kao nesimpatična radnica na šalteru banke. Ključnu ulogu ima i Vinsentov mačak. Nažalost, Mari je alergičan na mačju dlaku, ali pristao je na mačje društvo.

Snimanje filma „Sent Vinsent“ započelo je usred toplotnog talasa koji je pogodio Njujork u julu 2013. Producent Braun kaže: „Ted je kao Sidni Lamet. Ovaj film je živeo u njegovoj glavi veoma dugo. Dobro poznaje film koji snima.“ Film „Sent Vinsent“ uglavnom je sniman u Bruklinu, ali ne u modernom delu koji privlači horde turista, već u Bruklinu stare škole koji još uvek postoji, ako znate gde da ga potražite. Melfi je iz Bruklina i seća se kako je nekad izgledao. Mek Braun tvrdi: „Tražeći lokacije, bilo je zanimljivo posmatrati kako tekstura Bruklina postaje tekstura filma. Kao da je to pravi film o pravom mestu.“

Mlada scenografkinja Inbal Vajnberg proslavila se tek nekoliko godina nakon što je diplomirala na Filmskoj akademiji u Njujorku. Iako se radnja filma „Sent Vinsent“ odvija u današnjici, on deluje vanvremenski, podseća na Njujork i filmove iz ’70-ih jednako koliko i na današnjicu. Producenti su se brzo dogovorili da se film snima u Šipshed Beju, a Vajnbergova kaže: „Tedu se to odmah svidelo – mešavina predgrađa i njujorškog urbanizma. Tamo smo nekoliko nedelja snimali eksterijere, a za enterijere smo koristili „Stajner studio“ u Bruklinu. Vinsentov omiljeni bar smo pronašli u Grinpointu, Dakin klub u predelu Hants Point (Bronks), a veći deo Oliverove škole u Bej Ridžu u Bruklinu. Hipodrom „Belmont“ na Long Ajlandu poslužio je za Vinsentove i Oliverove kockarske izlaske.“ Važan je i Vinsentov automobil. Rekviziterka Kortni Šmit pretražila je nebo i zemlju da bi pronašla nekonvencionalne stare automobile i uspela je da nađe čak dva „lebarona“ s drvenim bočnim delovima.

O REŽISERU

Ted Melfi (scenarista, reditelj i producent)
Poznat je kao reditelj više od stotinu reklama koje su mu donele mesto među 15 najboljih mladih reditelja časopisa „Šut“ na dodeli nagrada Klio. Za Filmski festival u Los Anđelesu snimio je spot „Playground“ i dobio Srebrnu nagradu na Međunarodnoj dodeli nagrada za advertajzing i dizajn u Londonu, i bio je nominovan za najboljeg mladog reditelja u Kanu.

Osnovao je „Goldenlight Films“ i napisao, producirao i režirao film „Winding roads“ u kojem glume Kimberli Kvin, Adam Skot i Rejčel Hanter, a koji je premijerno prikazan na kanalu „Showtime“ i IFC-u. Snimio je i brojne kratkometražne filmove od kojih je za „The Beneficiary“ dobio nagrade na Filmskom festivalu u Karolini, na HVFF-u, Filmskom festivalu u Honoluluu i na Filmskom festivalu u Džerziju, dok je za „Roshambo“ dobio nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Malibuu. Melfi i reditelj Džon Favro rade na pilotu serije „The Mancinis“ za NBC. Melfi je nedavno napisao scenario za rimejk klasika „Going in style“ (Martin Brest), a autor je i scenarija za „I Am Rose Fatou“ i adaptacije „The Tender Bar“.

O GLUMCIMA

Bil Mari (Vinsent)
Poznat je kao Herman Blum iz filma „Rushmore“ (Ves Anderson), za koji je dobio nagrade Kruga filmskih kritičara Njujorka, Nacionalnog udruženja filmskih kritičara, Udruženja filmskih kritičara Los Anđelesa i nagradu Spirit. Glumio je i u Andersonovim kasnijim filmovima „The Royal Tenenbaums“, „The Life Aquatic with Steve Zissou“, „The Darjeeling Limited“, „Fantastic Mr. Fox“ (sinhronizacija) i „Moonrise Kingdom“.

Rođen je u Čikagu, a glumačku karijeru je započeo u improvizacijskoj trupi „Second city“. Pridružio se ekipi „Uživo subotom uveče“ (NBC) u njihovoj drugoj sezoni, a ubrzo je dobio nagradu Emi kao jedan od scenarista. Napisao je i knjigu „Cinderella Story: My Life in Golf“. Glumio je u „Meatballs“, „Stripes“ i „Ghostbusters“ (Ajvan Rajtman), „Caddyshack“ i „Groundhog Day“, „Where the Buffalo Roam“ (Art Linson), „Tootsie“ (Sidni Polak), „The Razor’s Edge“ (1984, Džon Bajrum), „Scrooged“ (Ričard Doner), „What About Bob?“ (Frenk Oz), „Mad Dog and Glory“ i „Wild Things“ (Džon Maknoton), „Ed Wood“ (Tim Barton), „Kingpin“ (Piter i Bobi Fareli), „The Man Who Knew Too Little“ (Džon Amijel), „Cradle Will Rock“ (Tim Robins), „Hamlet“ (2000, Majkl Almerejda), „City of Ember“ (Džil Kenan), „Get Low“ (Aron Šnajder), za koji je bio nominovan za nagrade Spirit i Satelit, „Passion Play“ (Mič Glejzer) i najnovijem „A Glimpse Inside the Mind of Charles Swan III“ (Roman Kopola).

Za ulogu u „Lost in Translation“ (Sofija Kopola) dobio je Zlatni globus, BAFTA-u, Spirit, nagrade koje dodeljuju filmski kritičari Njujorka, Los Anđelesa i Čikaga, kao i brojne druge, a bio je nominovan i za nagradu Udruženja filmskih glumaca i Oskara.

Glumio je i u filmovima koje je režirao Džim Džarmuš – „Coffee and Cigarettes“ segment „Delirium“, „Broken Flowers“, za koji je bio nominovan za nagradu Satelit i „The Limits of Control“.

Oficijelni sajt:

 

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.