Nedostatak vitamina D povezan je sa nizom zdravstvenih tegoba, od srฤanih oboljenja i dijabetesa do odreฤenih vrsta raka.
Rezultati novog istraลพivanja ukazuju na to da je nedostatak vitamina D povezan i sa depresijom, a da njegova nadoknada moลพe ublaลพiti neke simptome.
Da li nizak nivo vitamina D depresiju uzrokuje, pogorลกava ili samo predstavlja jedan od simptoma – nije u potpunosti jasno. Istraลพivaฤi kaลพu da ne postoji ฤvrst dokaz da nedostatak vitamina D uzrokuje depresiju, ali da je na osnovu njihovog istraลพivanja jasno da su potrebna dalja i veฤa istraลพivanja.
U istraลพivanju su uฤestvovale tri ลพene, starosti od 42 do 66 godina, i sve su patile od depresije i uzimale pri tom antidepresive. Pored toga, ove ลพene su bile leฤene od dijabetesa tipa 2 ili manje aktivne ลกtitne ลพlezde.
Sve tri ลพene su imale nedostatak vitamina D sa nivoima koji su se kretali od 8,9 do 14,5 nanograma po mililitru krvi. Nivoi ispod 21 ng/ml smatraju se manjkom vitamina D, dok normalan nivo iznosi viลกe od 30 ng/ml.
ลฝene su uzimale terapiju vitamina D u periodu od 8 do 12 meseci, nakon ฤega su se njihovi nivoi ovog vitamina poveฤali na 32 do 38 ng/ml. ลฝene su takoฤe izjavile da su osetile poboljลกanje simptoma depresije nakon terapije vitaminom D. Kod jedne ลพene se procena stanja depresije promenila sa teลกke u blagu depresiju, dok se kod druge ลพene stanje depresije toliko poboljลกalo da sada ima samo minimalne simptome depresije.
Vitamin D se joลก naziva i vitaminom sunca, jer ga naลกe telo proizvodi kada je izloลพeno sunฤevoj svetlosti. On se takoฤe moลพe naฤi u mleku i drugim namirnicama, a dostupan je u malim koliฤinama u masnim ribama kao ลกto su tunjevina, losos i skuลกa, kao i u goveฤoj jetri, siru i ลพumancu. Iz redovne ishrane moลพe biti teลกko da se obezbede potrebne koliฤine, pa je ฤesto neophodno koristiti suplemente.
Institut za medicinu je nedavno preporuฤio dnevni unos na 600 internacionalnih jedinica za osobe do 70 godina starosti i 800 za osobe starije od 70 godina.
Veza izmeฤu nivoa vitamina D i depresije
Istraลพivaฤi kaลพu da su osobe koje pate od depresije viลกe izloลพene riziku od nedostatka vitamina D jer one ฤesto ostaju u zatvorenom prostoru, ne veลพbaju mnogo i najverovatnije se ne hrane zdravo.
Pored toga, tu su i receptori vitamina D u delovima mozga koji pomaลพu u regulisanju ponaลกanja i emocija.
„Ljudi se ฤesto oseฤaju bolje kada uzimaju vitamin D“, kaลพe Majkl Holik, direktor laboratorije za istraลพivanje vitamina D, koลพe i kostiju na Univerzitetu u Bostonu. On dodaje da je jedan od efekata koji vitamin D ima na mozak poboljลกanje nivoa serotinana, a to je hemikalija na koju deluju mnogi antidepresivi.
Erin Le Blan, endokrinolog i istraลพivaฤ iz Centra za istraลพivanje u zdravstvu u Portlandu, smatra da je ovo zanimljivo istraลพivanje.
„Istraลพivanje zaista pokazuje da efekte vitamina D, osim na kostima, treba viลกe ispitivati. Sledeฤi korak bi trebalo da bude istraลพivanje u kome bi odreฤena veฤa grupa ljudi sa depresijom dobila vitamin D, dok bi ostali dobili placebo.“
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com