Hranite se samo zdravo? I vi ste BOLESNI!

Ortoreksiฤari izbegavaju toliko namirnica da na kraju mogu ozbiljno da obole, ali i da poฤnu da izbegavaju druลกtvo. Umesto ลพivota imaju samo plan ishrane, piลกe Dojฤe vele (DW).

Na poฤetku ฤesto postoji ลพelja da se jede zdravije. Osobe sa ortoreksijom same sebi odreฤ‘uju ลกta je zdravo, a ลกta nije. Ta pravila vremenom postaju stroลพa i sve viลกe namirinca se uklanja iz ishrane“, kaลพe Tomas Huber iz klinike u Bad Oejnhauzenu, specijalizovana za poremeฤ‡aje ishrane, a prenosi DW.

Navodi da sve viลกe toga dobija peฤat โ€“ nezdravo.

„Na primer, neko ลพeli da smrลกa i zbog toga promeni ishranu. Neko drugi poฤne da posveฤ‡uje viลกe paลพnje hrani zbog ฤestih skandala sa namirnicima. Vremenom to moลพe da poprimi opsesivne crte, a fokus na zdravu ishranu postaje teret oko kojeg se sve vrti“, objaลกnjava Frederike Bartels sa Univerziteta u Diseldorfu, koja godinama istraลพuje ponaลกanje ortoreksiฤara.

Zvaniฤni izraz ortoreksija nervoza skovao je ameriฤki lekar Stiven Bratman 1997. godine.

„Bratman je kod sebe utvrdio poremeฤ‡aj i zapisao ลกta je primetio, uveren da je njegova preokupacija zdravom ishranom preลกla granicu normalnogโ€œ, objaลกnjava Huber.

Ti njegovi zapisi se joลก koriste kao osnova za procenu ortoreksije.

U struฤnim krugovima se raspravlja da li je ortoreksija poremeฤ‡aj u ishrani poput anoreksije ili bulimije โ€“ ili pak zavisnost od zdrave hrane treba klasifikovati kao opsesivno-kompulzivni poremeฤ‡aj.

„Istina je negde na sredini,ย definitivno tu ima neลกto kompulzivno a postoje i mnoge paralele sa klasiฤnim poremeฤ‡ajima ishrane“, kaลพe Huber.

Ali, postoje i razlike i to istraลพuje Frederike Bartels.

„Kod mnogih se radi o mrลกavljenju, liniji i gubitku kilograma. U poฤetku se smatralo da ortoreksija nema nikakve veze sa tim, ali u svim mojim studijama vidim povezanost sa navodnim problemima sa teลพinom i brigom o liniji“, kaลพe on.

Zdravo nije uvek zdravo

Fokus na navodno zdrave namirnice se moลพe pretvoriti u suprotnost i dovesti do nezdrave ishrane. Jer ta navodno zdrava ishrana moลพe biti previลกe jednostrana.

Usled nedostatka vitamina i minerala dolazi do pojava koje su tipiฤne za klasiฤnu neuhranjenost ili prate neke bolesti.

„Moลพe se dogoditi da neko patoloลกki smrลกa. Posledica moลพe biti opasno smanjivanje masne mase, pa ฤak i miลกiฤ‡ne mase. Neuhranjenost moลพe dovesti do gubitka kose, a ako je uznapredovala, moลพe dovesti i do oลกteฤ‡enja organa“, objaลกnjava Huber.

Huber se priseฤ‡a mlade ลพene koja je doลกla u kliniku.

„Htela je da se hrani zdravije, nije imala viลกak kilograma i zapravo je bila zadovoljna telom. Ali motivisana od strane prijateljice, odrekla se slatkiลกa. Po internetu je traลพila sve o zdravoj ishrani, saznala mnoge poluistine i razvila sve viลกe strahova od razliฤitih namirnica. Poฤela je prvo da izbegava konzervanse, zatim hranu bogatu masnoฤ‡om i ugljenim hidratima i na kraju je bila izuzetno mrลกava. Kada je doลกla do nas, imala je oko 40 kilograma“, rezimira Huber.

Neki ljudi se ne usteลพu od toga da hranu za koju misle da je zdrava nabavljaju izdaleka i da je skupo plaฤ‡aju.

„Bratman je sebi postavio pravilo da se povrฤ‡e mora pojesti u roku od petnaest minuta od berbe. On je kao farmer organske hrane mogao jednostavno da ode u baลกtu i odmah pojede voฤ‡e i povrฤ‡e ili ga direktno obradi“, kaลพe Huber.

O fanaticima ishrane Bratman je kasnije rekao da „umesto ลพivota, oni imaju samo plan ishrane“.

Ljudi koji sebi preterano ograniฤavaju izbor namirnica ฤesto imaju problema sa okolinom. Zajedniฤki obroci imaju veliki druลกtveni znaฤaj, meฤ‘utim, ljudi sa ortoreksijom ฤesto odbijaju pozive na zajedniฤka obedovanja. Iza toga stoji strah od suoฤavanja sa nezdravom hranom.

Kada nutricionistiฤki fanatici pokuลกavaju da ubede ljude oko sebe da ne bi trebalo da nastave da se hrane kao ranije, ฤesto je uoฤljiv gotovo misionarski ลพar: „Teraju ih da se oseฤ‡aju krivim“, kaลพe Huber.

Treba reฤ‡i da ovaj poremeฤ‡aj postoji pre svega u bogatim zemljama i regionima. U zemljama u razvoju jedva da postoje sluฤajevi poremeฤ‡aja u ishrani.

„Niko tamo ne dolazi na ideju da bez potrebe smanji koliฤinu i izbor hrane“, zakljuฤuje Frederike Bartels sa Univerziteta u Diseldorfu.

(DW)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com