Ortoreksiฤari izbegavaju toliko namirnica da na kraju mogu ozbiljno da obole, ali i da poฤnu da izbegavaju druลกtvo. Umesto ลพivota imaju samo plan ishrane, piลกe Dojฤe vele (DW).
Na poฤetku ฤesto postoji ลพelja da se jede zdravije. Osobe sa ortoreksijom same sebi odreฤuju ลกta je zdravo, a ลกta nije. Ta pravila vremenom postaju stroลพa i sve viลกe namirinca se uklanja iz ishrane“, kaลพe Tomas Huber iz klinike u Bad Oejnhauzenu, specijalizovana za poremeฤaje ishrane, a prenosi DW.
Navodi da sve viลกe toga dobija peฤat โ nezdravo.
„Na primer, neko ลพeli da smrลกa i zbog toga promeni ishranu. Neko drugi poฤne da posveฤuje viลกe paลพnje hrani zbog ฤestih skandala sa namirnicima. Vremenom to moลพe da poprimi opsesivne crte, a fokus na zdravu ishranu postaje teret oko kojeg se sve vrti“, objaลกnjava Frederike Bartels sa Univerziteta u Diseldorfu, koja godinama istraลพuje ponaลกanje ortoreksiฤara.
Zvaniฤni izraz ortoreksija nervoza skovao je ameriฤki lekar Stiven Bratman 1997. godine.
„Bratman je kod sebe utvrdio poremeฤaj i zapisao ลกta je primetio, uveren da je njegova preokupacija zdravom ishranom preลกla granicu normalnogโ, objaลกnjava Huber.
Ti njegovi zapisi se joลก koriste kao osnova za procenu ortoreksije.
U struฤnim krugovima se raspravlja da li je ortoreksija poremeฤaj u ishrani poput anoreksije ili bulimije โ ili pak zavisnost od zdrave hrane treba klasifikovati kao opsesivno-kompulzivni poremeฤaj.
„Istina je negde na sredini,ย definitivno tu ima neลกto kompulzivno a postoje i mnoge paralele sa klasiฤnim poremeฤajima ishrane“, kaลพe Huber.
Ali, postoje i razlike i to istraลพuje Frederike Bartels.
„Kod mnogih se radi o mrลกavljenju, liniji i gubitku kilograma. U poฤetku se smatralo da ortoreksija nema nikakve veze sa tim, ali u svim mojim studijama vidim povezanost sa navodnim problemima sa teลพinom i brigom o liniji“, kaลพe on.
Zdravo nije uvek zdravo
Fokus na navodno zdrave namirnice se moลพe pretvoriti u suprotnost i dovesti do nezdrave ishrane. Jer ta navodno zdrava ishrana moลพe biti previลกe jednostrana.
Usled nedostatka vitamina i minerala dolazi do pojava koje su tipiฤne za klasiฤnu neuhranjenost ili prate neke bolesti.
„Moลพe se dogoditi da neko patoloลกki smrลกa. Posledica moลพe biti opasno smanjivanje masne mase, pa ฤak i miลกiฤne mase. Neuhranjenost moลพe dovesti do gubitka kose, a ako je uznapredovala, moลพe dovesti i do oลกteฤenja organa“, objaลกnjava Huber.
Huber se priseฤa mlade ลพene koja je doลกla u kliniku.
„Htela je da se hrani zdravije, nije imala viลกak kilograma i zapravo je bila zadovoljna telom. Ali motivisana od strane prijateljice, odrekla se slatkiลกa. Po internetu je traลพila sve o zdravoj ishrani, saznala mnoge poluistine i razvila sve viลกe strahova od razliฤitih namirnica. Poฤela je prvo da izbegava konzervanse, zatim hranu bogatu masnoฤom i ugljenim hidratima i na kraju je bila izuzetno mrลกava. Kada je doลกla do nas, imala je oko 40 kilograma“, rezimira Huber.
Neki ljudi se ne usteลพu od toga da hranu za koju misle da je zdrava nabavljaju izdaleka i da je skupo plaฤaju.
„Bratman je sebi postavio pravilo da se povrฤe mora pojesti u roku od petnaest minuta od berbe. On je kao farmer organske hrane mogao jednostavno da ode u baลกtu i odmah pojede voฤe i povrฤe ili ga direktno obradi“, kaลพe Huber.
O fanaticima ishrane Bratman je kasnije rekao da „umesto ลพivota, oni imaju samo plan ishrane“.
Ljudi koji sebi preterano ograniฤavaju izbor namirnica ฤesto imaju problema sa okolinom. Zajedniฤki obroci imaju veliki druลกtveni znaฤaj, meฤutim, ljudi sa ortoreksijom ฤesto odbijaju pozive na zajedniฤka obedovanja. Iza toga stoji strah od suoฤavanja sa nezdravom hranom.
Kada nutricionistiฤki fanatici pokuลกavaju da ubede ljude oko sebe da ne bi trebalo da nastave da se hrane kao ranije, ฤesto je uoฤljiv gotovo misionarski ลพar: „Teraju ih da se oseฤaju krivim“, kaลพe Huber.
Treba reฤi da ovaj poremeฤaj postoji pre svega u bogatim zemljama i regionima. U zemljama u razvoju jedva da postoje sluฤajevi poremeฤaja u ishrani.
„Niko tamo ne dolazi na ideju da bez potrebe smanji koliฤinu i izbor hrane“, zakljuฤuje Frederike Bartels sa Univerziteta u Diseldorfu.
(DW)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com