Ishrana bogata fermentisanim namirnicama i probioticima mogla bi pomoฤi u suzbijanju socijalne anksioznosti mladih osoba – zakljuฤci su novog istraลพivanja.
Socijalni anksiozni poremeฤaj ispunjava ljude strahom od toga da ฤe im drugi suditi ili da ฤe se osramoti u nekim obiฤnim situacijama.
Buduฤa istraลพivanja trebalo bi da ispitaju da li unos fermentisanih namirnica pomaลพe ljudima da dobiju viลกe od tradicionalnih tretmana, kao ลกto su lekovi ili kognitivno-bihejvioralna terapija.
Hrana i mozak
Studija objavljena u ฤasopisu „Psychiatry Research“ ukljuฤila je 710 uฤenika koji su pohaฤali kurseve psihologije na Koledลพu Vilijam i Meri. Oni su popunili upitnike o svojim navikama u ishrani fermentisanom hranom i ocenili svoje stanje zabrinutosti, neurotiฤnosti, ili stanje socijalne anksioznosti.
Upitnikom je bila obuhvaฤena i hrana koju su jeli:
- jogurt
- kefir ili piฤa koja sadrลพe jogurt
- sojino mleko
- miso supa
- kiseli kupus
- sokovi koji sadrลพe mikroalge
- kiseli krastavci
- jelo od prลพene fermentisane soje
- zaฤinjeni kiseli kupus
Iako sve ove namirnice nisu sadrลพale aktivne kulture koje neki jogurti sadrลพe, one i dalje sadrลพe dobre bakterije.
Istraลพivaฤi takoฤe smatraju da je vaลพan faktor, pored konsumiranja zdrave hrane, koliฤina veลพbanja, tj. fiziฤka aktivnost.
Studenati sa visokim stepenom neurotiฤnih oseฤanja koji su jeli viลกe fermentisane hrane imali su manje simptoma socijalne anksioznosti.
„Probiotici smanjuju upalu u crevima“, kaลพe Hilimiri, i dodaje da je anksioznost ฤesto praฤena problemima gastrointestinalnog trakta, tako da smanjenje upale creva pomaลพe ublaลพavanju simptoma.
Istraลพivaฤi smatraju da su probiotici pokazali da mogu da izmene reakciju organizma na stres, a stresne reakcije su veoma povezane sa poremeฤajima mentalnog zdravljaa, kao ลกto je socijalna anksioznost.
Reagovanja
Istraลพivanje o crevnim bakterijama sve su brojnija, kao ลกto je istraลพivanje genetskih uticaja na mentalne poremeฤaje, napominja dr. Boni J. Kaplan, koja prouฤava uticaj ishrane na raspoloลพenje: „Ova studija je zanimljiva jer povezuje ono ลกto utiฤe na liฤnost ฤoveka: unos hrane i veลพbanje.“
Dr Kaplan dodaje: „Znaฤajna je ฤinjenica da informacije nisu prikupljene na kliniฤkom uzorku ljudi sa dijagnozom anksioznog poremeฤaja, veฤ su to bili studenti prve godine psihologije na Ameriฤkom univerzitetu liberalne umetnosti, ลกto znaฤi da rezultati imaju implikacije na zdravlje raznih slojeva druลกtva i ljude razliฤitog zdravlja.โ
Doktor napominje da su zapaลพanja interesantna, ali da se ipak radi o relativno malom uzorku ispitanika, pa su potrebna dodatna istraลพivanja kako bi se rezultati potvrdili.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com