Kalcijum je jedan od minerala neophodnih našem organizmu. On čuva naše kosti, ali je i njegov doprinos celokupnom našem zdravlju nemerljiv.  
Potrebe za kalcijumom 
Količine kalcijuma potrebne ljudskom organizmu zavise od uzrasta i starosti, ali i nekih drugih okolnosti.
Ustanovljeno je da je kalcijuma potrebno:
- deci do 3 godine starosti – oko 500 mg dnevno
 - deci od 4 do 8 godina starosti – oko 800 mg dnevno
 - deci od 9 do 19 godina – oko 1300 mg dnevno
 - za odrasle od 19 do 50 godina – oko 1000 mg dnevno
 - za trudnice i žene koje doje – oko 1300 mg dnevno
 - za one koji boluju od osteoropoze – oko 1500 mg dnevno
 
Veoma je važno u mladosti unositi u organizam putem ishrane dovoljne količine kalcijuma, jer će se u suprotnom nedostatak kalcijuma odraziti kroz razne bolesti u kasnijim godinama života.
Po organizam povoljno deluje kombinacija: kalcijuma, magnezijuma, cinka i vitamin D, zato što oni zajednički deluju, međusobno potpomažući lekovita svojstva.
Kofein u većim količinama smanjuje pozitivno dejstvo kalcijuma na organizam.  
Šta „leči“ kalcijum i kod kojih tegoba pomaže? 
Kalcijum je poznat kao gradivni elemenat za jačanje i čvrstinu kostiju, zuba i noktiju, ali je manje poznato da on deluje veoma pozitivno na nerve, mišiće, organe za varenje, krvotok i metabolizam.
Kalcijum povoljno utiče: u trudnoći, tokom dojenja, u perimenopauzi i menopauzi, ublažava tegobe PMS-a i usporava proces starenja.
Kod sledećih problema, bolesti i tegoba – uloga kalcijuma je nezamenljiva:
- akne
 - alergija
 - anksioznost
 - astma
 - bolne menstruacije
 - bolovi u mišićima
 - glavobolja
 - gojaznost
 - depresija
 - konvulzije
 - neplodnost
 - nervoza i neraspoloženje
 - osteoporoza
 - povišeni krvni pritisak
 - poremećaji ishrane (gojaznost, gubitak apetita…)
 - problemi sa kosom
 - problemi sa libidom
 - problemi sa organima za varenje
 - smetnje u rastu dece
 - stres
 - hipertireoza
 
Pored toga, najnovijim istraživanjima ustanovljeno je da kalcijum deluje kao aktivator enzima za razvoj moždanih ćelija, pospešuje provođenje bioelektričnih impulsa kroz telo, ima svoj udeo u zgrušavanju krvi, pospešuje dejstvo lekova, omogućava grčenje mišića i učestvuje u proizvodnji hormona.  
U kojim namirnicama ima kalcijuma? 
Kalcijuma ima u skoro svim namirnicama, ali ćemo navesti one u kojima ga ima najviše:
- mleko (nemasno i punomasno)
 - mlečni proizvodi (jogurt, kiselo mleko, sir, kačkavalj, kajmak, maslac, pavlaka, puding, sladoled…)
 - žitarice, naročito integralne žitarice (pšenica, raž, ovas, soja, heljda, ječam, kukuruz, pirinač, proso…)
 - južno voće (narandža, kivi, limun, mandarine, banane…)
 - sokovi i drugi napici (sok od narandže, mleko od soje, sokovi od povrća…)
 - riba (losos, oslić, skuša, sardine…)
 - povrće (brokoli, kelj, zelena salata, zeleno povrće, kupus, kineski kupus, spanać, šargarepa, grašak, pasulj, cvekla, krastavac, beli luk, crni luk, patlidžan, dinja, špargla, zeleno lisnato povrće, paradajz…)
 - koštunjavi plodovi i semenke (orah, kesten, badem, lešnik, susam…)
 - pečurke (šitake, šampinjoni, vrganji, lisičarke…)
 - voće (borovnice, malina, kupina, jabuka, smokva, kajsija, grožđe…)
 - ostale namirnice (čokolada, cimet, rasol, surutka, kopriva, tofu…)
 
 
Šta činiti? 
Veoma je važno raznovrsnom i redovnom ishranom obezbediti organizmu svakoga dana potrebne količine kalcijuma.
Potrebne dnevne količine kalcijuma mogu se uneti u organizam pravilnom i uravnoteženom ishranom, ali u nekim fazama života ili kod nekih bolesti kalcijum se može nadoknaditi korišćenjem multivitamniskih napitaka (šumeće tablete).
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com