O vitaminu A

ล ta je to vitamin A?
Identifikovan je 1913, i to je prvi otkriveni rastvorljivi vitamin. To je svetloลพuto jedinjenje, takoฤ‘e poznato pod imenom retinol. Ovaj drugi naziv nastao je zbog participacije ovog jedinjenja u delu oka – retini. Vitamin A smatra se i antiinfektivnim, jer ima bitnu ulogu u jaฤanju telesnog imuniteta.
Ovaj vitamin moลพe se naฤ‡i u voฤ‡u i povrฤ‡u koje sadrลพi karotenoide, a to su pigmenti biljaka, zasluลพni za crvenu, narandลพastu i ลพutu boju voฤ‡a i povrฤ‡a.
Ljudsko telo moลพe pretvoriti neke karotenoide – beta-karoten, alfa-karoten i gama-karoten – u vitamin A. Ovi karetoneidi nazivaju se zajedniฤkim nazivom „provitamini A“.
Koje su funkcije ovog vitamina?
Vitamin A veoma je vaลพan za dobar vid, a participira i u psiholoลกkim aktivnostima koje se odnose na imunitet, znaฤajan je za rast, reproduktivne organe, kao i za razvoj kostiju.
Retina oka sadrลพi ฤetiri vrste fotopigmenata u kojima su jedinjenja vitamina A. Bez udela ovog vitamina, ljudsko oko ne bi bilo sposobno da vidi noฤ‡u i u uslovima smanjene vidljivosti.
Vitamin A takoฤ‘e stimuliลกe nekoliko aktivnosti bitnih za imunitet. Podstiฤe rast organizma u periodu detinjstva i adolescencije i potpomaลพe u prevenciji stresa. Takoฤ‘e poboljลกava funkcionisanje belih krvnih zrnaca.
Iako ova oblast nije dovoljno izuฤena, zna se da je vitamin A neophodan za normalan rast i razvoj.
U nekim krajevima zemaljske kugle, zbog sticaja raznih nesreฤ‡nih okolnosti, deลกava se da delovi stanovniลกtva kroz svoju ishranu ne uzimaju dovoljno vitamina A.
ล ta sve moลพe da izazove nedostatak vitamina A?
Moลพe doฤ‡i do slabljenja vida, ฤak i potpunog slepila, raznih infekcija, a u riziฤnim oblastima poveฤ‡ana je i smrtnost dece.
Nedostatak vitamina A primarno se odraลพava na loลกije zdravlje koลพe, kose, oฤiju, i imunosistema. Takoฤ‘e uzrokuje gubitak apetita, abnormalnost kostiju i poremeฤ‡aje rasta.
Vitamin A ima, dakle, nezamenljivu ulogu u mnogim bitnim aspektima.
Preporuฤene koliฤine za uzimanje ovog vitamina:

  • Deca do tri godine treba da kroz ishranu koriste do 600 mikrograma vitamina A dnevno.

  • Deca od 4 do 8 godina – 900 mikrograma dnevno.

  • Deca od 9 do 14 godina – 1700 mikrograma dnevno.

  • Tinejdลพeri od 14 do 18 godina – 2800 mikrograma dnevno.

  • Odrasli od 19 godina – 3000 mikrograma dnevno.

Koje namirnice su dobri izvori ovog vitamina? Pored pomenutog voฤ‡a i povrฤ‡a koji sadrลพe karotenoide, vitamina A ima i u kravljem mleku, teleฤ‡oj dลพigerici i u jajima.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com