Sardine su prepune vaลพnih hranljivih materija, ลกto ih svrstava na prvo mesto kad je reฤ o ishrani, navodi โAmeriฤka asocijacija za srce i kardiovaskularne bolestiโ.
Zbog visokog sadrลพaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina B12 i selena, sardine spadaju u vrlo moฤne ฤuvare zdravlja. Ukoliko se redovno konzumiraju, mogu da doprinesu poboljลกanju kompletnog organizma.
Jedna porcija sardine od oko 75 grama sadrลพi otprilike:
191 kalorija
22,7 grama proteina
10,5 grama masti
8,2 mikrograma vitamina B12
48,5 mikrograma selena
250 jedinica vitamina D
451 miligram fosfora
351 miligram kalcijuma
4,8 miligrama niacina
2,7 miligrama gvoลพฤa
365 miligrama kalijuma
35,9 miligrama magnezijuma
0,2 miligrama bakra
1,9 miligrama vitamina E
0,2 miligrama vitamina B6
1,2 miligrama cinka
Obiluju Omega 3-masnim kiselinama
Sardine su jedan od najboljih prirodnih izvora esencijalnih omega-3 masnih kiselina na svetu. Sadrลพe i EPA i DHA, dve vrste esencijalnih masnih kiselina koje telo koristi za smanjenje upale, ลกto rezultira poboljลกanim zdravljem, boljom funkcijom mozga i manjim rizikom od hroniฤnih bolesti.
Studije pokazuju da konzumiranje hrane poput sardine koja je bogata omega-3 masnim kiselinama moลพe pomoฤi u leฤenju od poremeฤaja raspoloลพenja poput depresije i anksioznosti.
Ko ne sme da ih jede
Ipak, pored dosta zdravstvenih prednosti, sardine u sveลพem obliku ili konzervisane, nisu vrsta ribe koja se preporuฤuje svim osobama. Pacijenti koji pate od visokog krvnog pritiska, gihta, kamena u bubregu morali bi da izbegavaju konzumaciju.
Posebno sardine iz konzerve sadrลพe velike koliฤine natrijuma koji se nikako ne savetuje osobama sa visokim pritiskom.
Visok pritisak
Sardine sadrลพe mnogo natrijuma. Jedna konzerva obezbeฤuje oko treฤinu vaลกe dnevne vrednosti, pa ako imate visok krvni pritisak treba da ograniฤite unos natrijuma jer on privlaฤi vodu i poveฤava koliฤinu krvi u telu.
Ako ลพelite da smanjite koliฤinu soli, i dalje moลพete da uลพivate u sardinama tako ลกto ฤete smanjiti veliฤinu porcije za duplo.
Giht
Najbolja dijeta za giht je ona koja ima malo purina, hemikalije koja se razlaลพe u mokraฤnu kiselinu.
Kada imate giht, mokraฤna kiselina u vaลกem telu kristaliลกe se u zglobovima, izazivajuฤi bol u zglobovima. Masne ribe poput sardina i inฤuna imaju visok sadrลพaj purina, pa ako imate giht, trebalo bi da pronaฤete druge naฤine da iskoristite prednosti jedenja ribe. Moลพete da pijete suplemenate ribljeg ulja ili jedete bakalar.
Kamen u bubregu
Ista mokraฤna kiselina koja izaziva giht takoฤe moลพe dovesti do kamena u bubregu.
Poลกto sardine sadrลพe purine, koji se razlaลพu u mokraฤnu kiselinu, nisu dobar izbor za one koji su u opasnosti od stvaranja kamena u bubregu. Visok sadrลพaj natrijuma u โโsardinama takoฤe moลพe poveฤati kalcijum u vaลกem urinu, ลกto je joลก jedan faktor rizika za kamen u bubregu.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com