Temperatura izmeฤu 35 i 36 stepeni nije normalna i moลพe ukazivati na razne poremecฬaje.
Kao normalna telesna temperatura za zdravog ฤoveka izmerena na koลพi uzima se vrednost od 36 do 37 stepeni Celzijusa. Prirodno je da je jutarnja telesna temperatura niลพa za oko 0,3 stepena od one veฤernje. Obiฤno je neลกto viลกa kod male dece. Temperatura na sluznicama moลพe da iznosi i do jedan stepen viลกe od one na povrลกini koลพe.
Struฤnjaci objaลกnjavaju kako odstupanja od normalne temperature mogu biti i zdravstveni indikatori, a suprotno uvreลพenom miลกljenju โ sniลพena temperatura moลพe biti jednako opasna, pa ฤak i opasnija od one poviลกene, koje se svi pribojavamo.
Niลพa temperatura otkriva i sporiji metabolizam
Stalna temperatura koja iznosi ispod 36,5 stepeni tokom dana najฤeลกcฬi je pokazatelj usporenog metabolizma. Ako je udruลพena sa simptomima poput manjka energije, pospanosti, sporije probave, debljanja, ispucalih noktiju i opadanja kose โ ona moลพe da ukazuje na usporeni rad ลกtitne ลพlezde, odnosno hipotireozu. Ta hormonalna bolest sve je ฤeลกcฬa meฤu ลพenskom populacijom, a lako se dijagnostikuje analizom hormona ลกtitne ลพlezde i antitela u krvi.
Temperatura ispod 36,5 stepeni Celzijusovih ukazuje na poremecฬaj u organizmu
Simptom ozbiljnijih bolesti
Ali, temperatura tela moลพe pasti i iz drugih razloga, kao ลกto je izloลพenost hladnom vremenu ili zbog dugotrajnog noลกenja mokre odecฬe. Ipak, ako temperatura niลพa od 36 stepeni stalno traje, ona moลพe biti simptom sledecฬih bolesti: infekcije, poremecฬaja rada bubrega i njihovog oลกtecฬenja, smanjenje funkcije jetre, ลกoka, stresa, nesanice, dijabetesa, zloupotrebe alkohola i droge, Adisonove bolesti…
Temperatura se smanjuje kako starimo
Studije pokazuju da se posle 60. godine ลพivota smanjuje telesna temperatura za oko 0,3 stepena. To je rezultat usporavanja metabolizma, a niลพu temperaturu najฤeลกcฬe prate slabija cirkulacija i hladni udovi.
Muลกkarci i ลพene razliฤito reaguju
Kod izlaganja hladnocฬi, telo poฤinje da ฤuva toplotu kako bi zaลกtitilo vitalne organe, poput srca, plucฬa i mozga. Zbog toga manje krvi dopire do podruฤja poput dlanova i stopala, a to se znatno brลพe dogaฤa kod ลพena. Osim toga, ลพene cฬe te promene osetiti viลกe nego muลกkarci na temperaturi od pet Celzijusovih stepeni.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com