Ne provodite dovoljno vremena na suncu? Svoje telo dovodite u ozbiljnu opasnost

Kada koลพu izloลพite suncu, vaลกe telo zapoฤinje s proizvodnjom vitamina D, poznatog i kao vitamin Sunฤeve svetlosti. On igra vrlo vaลพnu ulogu u pravilnom funkcionisanju mnogih organa i tkiva u telu. Ali, ljudi koji izbegavaju da borave na suncu ili ne dobijaju dovoljnu koliฤinu Sunฤeve svetlosti mogu zbog toga da iskuse mnoge negativne posledice posljedica.

Bright Side je izdvojio najฤeลกฤ‡e simptome nedostatka vitamina D:

Slabe kosti

Kalcijum i vitamin D odavno su prepoznati kao vaลพni i neophodni hranjivi sastojci za zdravlje i mineralizaciju kostiju. Kalcijum se apsorbuje u tankom crevu uz pomoฤ‡ vitamina D. Nedostatak „sunฤanog vitamina“ dovodi do smanjenja apsorpcije kalcijuma, ลกto rezultira slabljenjem koลกtane strukture.

Ljudi koji ne provode dovoljno vremena na suncu mogu patiti od bolova u kostima, miลกiฤ‡ne slabosti, rahitisa, osteomalacije i osteoporoze. Vrlo je vaลพno odrลพavati odgovarajuฤ‡i nivo vitamina D u telu, a glavni izvori vitamina D su Sunฤeva svetlost, zdrava ishrana i dodaci.

Deformacije stopala

Buduฤ‡i da vitamin D olakลกava apsorpciju fosfata i kalcijuma, moลพe biti vrlo koristan u reลกavanju problema povezanih s kostima. Nedostatak kalcijuma u kostima rezultira promenama koลกtane strukture i njihovom deformacijom.

Poveฤ‡avanje unosa vitamina D u obliku dodataka ili izlaganjem Sunฤevoj svetlosti moลพe mnogima da pomogne u odrลพavanju odgovarajuฤ‡eg nivoa kalcijuma u kostima i ฤ‡elijama. Vitamin D mogao da se koristiti za kontrolu ili prevenciju hroniฤne boli u stopalima, posebno one koja je povezana sa stanjima poput osteoporoze, plantarnog fasciitisa, artritisa i drugih oblika upaljenih zglobova i tetiva.

Rak debelog creva

Studije su pokazale da niska izloลพenost suncu i, prema tome, nedovoljna koliฤina vitamina D u ฤ‡elijama na kraju moลพe dovesti do razvoja raka debelog creva. Nivo vitamina D odreฤ‘uje preลพivljavanje i rast ฤ‡elija karcinoma. Dovoljni nivoi vitamina D povezani su s boljim ukupnim preลพivljavanjem pacijenata s rakom debelog creva. Ali, potrebna su dodatna kliniฤka ispitivanja kako bi se procenilo moลพe li dodatak vitamina D pomoฤ‡i u prevenciji ili smanjenju rizika od razvoja kolorektalnog karcinoma.

Depresija

Ljudi danas obiฤno provode viลกe vremena ispred raฤunara, umesto da ลกetaju ili samo provode vreme napolju. ฤŒak i kad imamo vremena za odmor, gledamo TV emisije ili igramo videoigre.

Ispostavilo se da sunce igra vrlo vaลพnu ulogu u stavljanju osmeha na lice, jer nedostatak svetlosti stvarno ubija raspoloลพenje. ล to se viลกe zakljuฤavamo u ฤetiri zida, to postajemo tuลพniji.

Problemi s koลพom

Buduฤ‡i da je psorijaza kvar u radu imunog sustava, vitamin D mogao bi pozitivno da utiฤe na ravnoteลพu. Izloลพenost ultraljubiฤastim zracima B moลพe da bude efikasan naฤin leฤenja psorijaze, akni i drugih koลพnih problema.

Ali, ne morate se sunฤati da biste dobili dovoljno vitamina D. Meฤ‘utim, trebali biste biti oprezni i pokuลกati se ne izlaลพete prejakim UV zrakama, jer postoji poveฤ‡ani rizik od melanoma meฤ‘u pacijentima sa psorijazom.

Debljanje

Miลกiฤ‡na slabost, bolovi u kostima i deformacija mogu da doprinesu gojenju, oteลพavanju aktivnosti i sagorevanju kalorija. Takoฤ‘e, vitamin D i hormon leptin zajedno deluju na kontrolu telesne teลพine. Leptin, proizveden u masnim ฤ‡elijama, ลกalje mozgu signale da obavesti osobu da je sita. Vitamin D pomaลพe da takvi signali doฤ‘u do mozga, a nedostatak tog vitamina moลพe da prekine ciklus. Kao rezultat toga, ne oseฤ‡ate se sitima i prejedate se.

Vitamin D moลพete da se dobije izlaganjem Sunฤevoj svetlosti i praktikovanjem zdrave ishrane. Obavezno ukljuฤite ribu (sabljarka, tuna i losos), ลพumanca i namirnice poput mleka, hleba od integralnih ลพitarica, jogurta i soka od narandลพe.

Kognitivni poremeฤ‡aji

Nedavna istraลพivanja pokazala su da se sada kognitivna disfunkcija i demencija nalaze na dugaฤkoj listi stanja uzrokovanih nedostatkom vitamina D. Njegov nizak nivo moลพe da poveฤ‡a rizik od kognitivnog pada kod starijih osoba.

Istraลพivanje sprovedeno 2015. godine, koje je obuhvatilo preko 60.000 pojedinaca, pomoglo je da se utvrdi da ljudi koji ลพive na severnim geografskim ลกirinama imaju znaฤajno poveฤ‡an rizik od razvoja demencije u odnosu na one koji ลพive na juลพnim geografskim ลกirinama, prenosi Bright Side.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com