Ponavljano propuลกtanje plaฤanja rata kredita ili dospelih troลกkova na kreditnim karticama moglo bi biti rani pokazatelj demencije, godinama pre postavljanja dijagnoze, pokazuje nova ameriฤka studija. U okviru istraลพivanja ฤiji su rezultati objavljeni ove nedelje u medicinskom ฤasopisu JAMA analizirani su zdravstveni osiguranici koji ลพive sami ลกirom SAD-a i praฤene su njihove uplate rata kredita i troลกkova po kreditnim karticama tokom duลพeg razdoblja, preneo je CNN.
Nauฤnici su utvrdili da je bila veฤa verovatnoฤa da oboleli od Alchajmerove bolesti ili povezanih demencija propuลกtaju plaฤanja i do ลกest godina pre postavljanja dijagnoze.
„Mislim da smo bili pomalo iznenaฤeni da je to bilo tako ฤesto da smo lako uoฤili“, kazala je voditeljka istraลพivanja sa univerziteta Jonhs Hopkins Lauren Hersch Nicholas za CNN.
„Doktori ฤesto govore da za demencijom treba tragati u bankovnim izvodima, ali mislim da nismo imali predstavu koliko se godina unapred to moลพe dogaฤati“.
Istraลพivanje su vodili nauฤnici s Johns Hopkinsa i Sistema federalnih rezervi.
Alchajmerova demencija pogaฤa oko 5,8 miliona Amerikanaca starijih od 65 godina, a procenjuje se da ฤe ih do 2050. biti 13,8 miliona.
Naulnici su istraลพivanjem obuhvatili viลกe od 81.000 zdravstvenih osiguranika tokom 20 godina od 1999. do 2018.
Tako veliki uzorak pokazao je da su pacijenti kod kojih je na kraju dijagnostikovana demencija imali rane „finansijske“ simptome.
Jedan od najvaลพnijih faktora
„To je zabrinjavajuฤe ฤesto“, kaลพe Nikolas. „Utvrdili smo da se pet do 20 odsto propuลกtenih plaฤanja odnosilo na one kod kojih je na kraju postavljena dijagnoza demencije. Mnogo faktora moลพe uticati da zaboravite da platite ratu ali demencija se pokazala jednom od najvaลพnijih u starijoj dobi.“
Nikolas je kazala da je dobila ideju za istraลพivanje dok je gledala kako se njena baka bori s demencijom. Kad je njena majka otkrila u bakinoj poลกti upozorenje poreske uprave ponudila je da se pobrine za finansije, kazala je Nikolas.
Poruka ovog istraลพivanja je da ljudi mogu na vreme da uoฤe da se neลกto loลกe dogaฤa, kaลพe Nikolas i to moลพe da spreฤi gubitak doma ili finansijsku prevaru starije osobe.
„Tu zastraลกujuฤu potencijalnu nuspojavu demencije ranije nismo mogli da izmerimo“, kaลพe Nikolas. Istraลพivanje je omoguฤilo da se ispita postoje li te anegdote u ลกirim razmerama. „Deprimirajuฤa vest je da postoje“.
Pacijenti niลพeg obrazovanja, koji su kasnije razvili demenciju, poฤeli su da propuลกtaju da plate rate i do sedam godina pre postavljanja dijagnoze, pokazala je studija.
Bolje obrazovane osobe ‘finansijske’ simptome su pokazivale tek proseฤno dve i po godine pre dijagnoze.
Studijom je utvrฤeno da postojanje drugih teลกkih bolesti nije uticalo na smanjene sposobnosti u donoลกenju finansijskih odluka.
Nikolas kaลพe kako je istraลพivanje pokazalo da je uoฤljiv uticaj pada kognitivnih sposobnosti na pojavu ‘finansijskih’ simptoma a ne na uticaj drugih teลพih bolesti, kako neki veruju.
Lis Nilsen iz Nacionalnog instituta za starenje kazala je kako je teลกko odgovoriti na pitanjeย zaลกto se kod neobrazovanijih ranije javljaju finansijski simptomi.
Ona kaลพe kako postoji moguฤnost da se dijagnoza demencije kasnije postavlja kod takvih socijalnih kategorija jer moลพda imaju i oteลพani pristup zdravstvenoj zaลกtiti.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com