O sterilizaciji

Sterilizacija je priliฤno nepopularna tema, ali ipak ima muลกkaraca i ลพena koji razmiลกljaju i o tom metodu kontracepcije. Najฤeลกฤ‡i metodi kontracepcije su antibebi pilule, kondomi, pilula za jutro posle, a ima i onih koji razmiลกljaju o trajnom metodu – sterilizaciji. Za ovu metodu, svakako, ne bi trebalo da se opredele oni kod kojih postoji makar i neznatna dilema da li u buduฤ‡nosti ลพele decu ili ne. U principu, za ovu metodu uglavnom se opredeljuju parovi koji imaju viลกe dece. U zemljama razvijenog zapada jedna od pet ลพena podvrgla se sterilizaciji. U nekim zemljama sterilizacija je protivzakonita, a kod nas se primenjuje samo u izuzetnim sluฤajevima.

Sterilizacija kod ลพena podrazumeva podvezivanje jajovoda; vazektomija kod muลกkaraca podrazumeva presecanje semenovoda. Vazektomija kod muลกkaraca uglavnom se sprovodi pod lokalnom anestezijom i traje nekoliko minuta, dok sterilizacija kod ลพena traje duลพe i moลพe se izvesti pod opลกtom ili lokalnom anestezijom. Najฤeลกฤ‡i metod sterilizacije ลพena jeste laparoskopski – jajovodi se podveลพu prstenom. Nakon ovog zahvata, funkcija jajnika i menstrualni ciklus se ne menjaju.

Ono ลกto je vaลพno znati jeste da nakon vazektomije kod muลกkaraca i podvezivanja jajovoda kod ลพena neplodnost ne nastupa odmah; ลพene moraju da upotrebljavaju kontraceptivna sredstva od trenutka sterilizacije do prve sledeฤ‡e menstruacije. Kod muลกkaraca je ฤesto potrebno i nekoliko meseci da bi svi spermatozoidi nestali; kontraceptivna sredstva moraju da se koriste dok dva uzastopna testa ne pokaลพu da nema viลกe spermatozoida.

Sterilizacija u principu ne napravi nikakve fiziฤke probleme, ali saznanje o sopstvenoj neplodnosti moลพe teลกko da padne. Statistike pokazuju da se devet od deset ลพena ne pokaje zbog sterilizacije, meฤ‘utim, one mlaฤ‘e se nekad i kaju – a nazad nema. Teoretski, postoji moguฤ‡nost reverzibilnog postupka, ali je on uspeลกan u jednoj treฤ‡ini sluฤajeva, i to kod ลพena mlaฤ‘ih od 40 godina. Naroฤito je ฤesto da se pokaju ลพene koje uopลกte nemaju dece.

Poseban problem sa kojim se moลพe suoฤiti ลพena koja ลพeli da se steriliลกe jeste otvoreno neodobravanje lekara, kao i osuda okoline ukoliko je ลพena mlada i ako nema decu. Nekad moลพe biti priliฤno teลกko uopลกte ubediti lekara da izvrลกi operaciju – mnogi ne ลพele da urade neลกto zbog ฤega bi se ลพena kasnije mogla pokajati, pa pacijentkinji nekad predloลพe da prvo razgovara sa psihologom. ลฝene se zbog ovakvog tretmana uglavnom oseฤ‡aju jako loลกe – kao da im se ne veruje da su u stanju da donesu odluku o svom sopstvenom telu.

Ukratko: moguฤ‡nost sterilizacije postoji, za one koji to ลพele – ali je to, da tako kaลพemo, karta u jednom pravcu, pa bi sa odlukom trebalo biti veoma paลพljiv.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com