Sterilizacija je priliฤno nepopularna tema, ali ipak ima muลกkaraca i ลพena koji razmiลกljaju i o tom metodu kontracepcije. Najฤeลกฤi metodi kontracepcije su antibebi pilule, kondomi, pilula za jutro posle, a ima i onih koji razmiลกljaju o trajnom metodu – sterilizaciji. Za ovu metodu, svakako, ne bi trebalo da se opredele oni kod kojih postoji makar i neznatna dilema da li u buduฤnosti ลพele decu ili ne. U principu, za ovu metodu uglavnom se opredeljuju parovi koji imaju viลกe dece. U zemljama razvijenog zapada jedna od pet ลพena podvrgla se sterilizaciji. U nekim zemljama sterilizacija je protivzakonita, a kod nas se primenjuje samo u izuzetnim sluฤajevima.
Sterilizacija kod ลพena podrazumeva podvezivanje jajovoda; vazektomija kod muลกkaraca podrazumeva presecanje semenovoda. Vazektomija kod muลกkaraca uglavnom se sprovodi pod lokalnom anestezijom i traje nekoliko minuta, dok sterilizacija kod ลพena traje duลพe i moลพe se izvesti pod opลกtom ili lokalnom anestezijom. Najฤeลกฤi metod sterilizacije ลพena jeste laparoskopski – jajovodi se podveลพu prstenom. Nakon ovog zahvata, funkcija jajnika i menstrualni ciklus se ne menjaju.
Ono ลกto je vaลพno znati jeste da nakon vazektomije kod muลกkaraca i podvezivanja jajovoda kod ลพena neplodnost ne nastupa odmah; ลพene moraju da upotrebljavaju kontraceptivna sredstva od trenutka sterilizacije do prve sledeฤe menstruacije. Kod muลกkaraca je ฤesto potrebno i nekoliko meseci da bi svi spermatozoidi nestali; kontraceptivna sredstva moraju da se koriste dok dva uzastopna testa ne pokaลพu da nema viลกe spermatozoida.
Sterilizacija u principu ne napravi nikakve fiziฤke probleme, ali saznanje o sopstvenoj neplodnosti moลพe teลกko da padne. Statistike pokazuju da se devet od deset ลพena ne pokaje zbog sterilizacije, meฤutim, one mlaฤe se nekad i kaju – a nazad nema. Teoretski, postoji moguฤnost reverzibilnog postupka, ali je on uspeลกan u jednoj treฤini sluฤajeva, i to kod ลพena mlaฤih od 40 godina. Naroฤito je ฤesto da se pokaju ลพene koje uopลกte nemaju dece.
Poseban problem sa kojim se moลพe suoฤiti ลพena koja ลพeli da se steriliลกe jeste otvoreno neodobravanje lekara, kao i osuda okoline ukoliko je ลพena mlada i ako nema decu. Nekad moลพe biti priliฤno teลกko uopลกte ubediti lekara da izvrลกi operaciju – mnogi ne ลพele da urade neลกto zbog ฤega bi se ลพena kasnije mogla pokajati, pa pacijentkinji nekad predloลพe da prvo razgovara sa psihologom. ลฝene se zbog ovakvog tretmana uglavnom oseฤaju jako loลกe – kao da im se ne veruje da su u stanju da donesu odluku o svom sopstvenom telu.
Ukratko: moguฤnost sterilizacije postoji, za one koji to ลพele – ali je to, da tako kaลพemo, karta u jednom pravcu, pa bi sa odlukom trebalo biti veoma paลพljiv.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com