Svako je bar nekad poลพeleo da partner ili partnerka promene naviku koja ih baลก nervira ili koja je jednostavno loลกa. Problem je ลกto je druge izuzetno teลกko promeniti. Lakลกe je promeniti sebe – a pokazalo se da to neretko promeni i voljenu osobu, i to u pozitivnom smislu.
Za partnera ili partnerku zaista bi bilo zdravije da jedu manje (ili viลกe), da pravilnije biraju hranu, da viลกe veลพbaju (ili da veลพbaju uopลกte), da ostave cigarete, a bilo bi lepo i da ne bacaju prljav veลก po podu, prljavo posuฤe ne ostavljaju gde stignu, pa se ostaci hrane skore na njima, ne zvocaju, puste vas da na miru proฤitate novine… Samo ลกto ih ne moลพete naterati na bilo ลกta od toga, niti bi imalo smisla da ih terate. Ono ลกto moลพete jeste da se zdravije i lepลกe ponaลกate vi.
Prema nekim istraลพivanjima, pokazalo se da partneri ฤesto slede naลก pozitivan primer. ฤini nam se da nas uopลกte ne sluลกaju kad im za njihovo dobro ili zbog udobnosti svih koji tu ลพive govorimo ลกta bi trebalo da uฤine, da to na jedno uvo uฤe, a na drugo izaฤe, ali se pokaลพe da su sluลกali znatno paลพljivije nego ลกto smo mislili. I, nakon ลกto i sopstvenim primerom pokaลพemo da zaista mislimo to ลกto smo rekli, slede naลก primer.
Konkretno? Pokazalo se da je 30 odsto muลกkaraca i 28 odsto ลพena sledi primer partnerke ili partnera koji su poฤeli da veลพbaju, a da je 29 odsto muลกkaraca i 22 odsto ลพena ostavilo cigarete nakon ลกto je voljena osoba to uฤinila. Vrlo je verovatno da postoji joลก primera praฤenja pozitivnog obrasca ponaลกanja koji nisu uลกli u okvire istraลพivanja.
„Nemoj ti da radiลก ono ลกto ja radim, drugo sam ja, radi ono ลกto ti kaลพem“ je logika koja ne funkcioniลกe ni na deci, a kamoli na odraslim osobama s veฤ formiranim navikama. Meฤutim, gde postoji navika, postoji i moguฤnost odvikavanja od nje, do koje ฤe najlakลกe doฤi ako sopstvenim primerom pokaลพete da verujete u ono ลกto govorite. Probajte! Nemate ลกta da izgubite, osim loลกih navika.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com