Pravoslavni vernici u Srbiji danas, 27. januara obeleลพavaju praznik posveฤen Svetom Savi, Savindan. Sveti Sava se smatra zaลกtitnikom ลกkola, uฤitelja i ฤaka. Bio je srpski princ, knjiลพevnik, diplomata, monah, iguman manastira Studenica i prvi srpski arhiepsiskop.
Od svih svetitelja i hriลกฤanskih muฤenika naลก narod najviลกe poลกtuje i voli Svetog Savu. Struฤnjaci smatraju da je za to najviลกe „kriva“ Srpska pravoslavna crkva, ali i mnogobrojna narodna predanja i obiฤaji koji se vezuju za ovog sveca, a od kojih su mnogi saฤuvani i praktikuju se i danas.
Veruje se da je joลก za ลพivota Sveti Sava bio neลกto posebno za srpski narod. Ne samo kao princ, pa ni kao crkveni voฤa, veฤ kao ฤovek koji je spreman da pomogne, sasluลกa i poduฤi. Struฤnjaci i danas naglaลกavaju da, kada se piลกe o ลพivotu Svetog Sava, zapravo se govori o poฤecima srpske prosvete u Srednjem veku. Zato i ne ฤudi veliki broj narodnih obiฤaja i verovanja koja se vezuju za dan ovog svetitelja.
Praznik Svetog Save poฤeo je da se obeleลพava veฤ u prvim decenijama posle njegove smrti u 13. veku. Crkva je uspela da ovaj obiฤaj prenese u sve zemlje u kojima su ลพiveli Srbi i on se odrลพao ฤak i u tursko vreme i saฤuvao se sve do danaลกnjih dana. Postoji mnogo narodnih verovanja vezanih za Savindan. Mnogi ฤe danas gledati u nebo i paลพljivo osluลกkivati jer se veruje da, ako na Svetog Savu grmi, zemlji predstoje vaลพni i sudbonosni dogaฤaji.
Interesantno je da je grmljavina na Svetog Savu zabeleลพena i u narodnoj pesmi o poฤetku bune na dahije 1804. godine: โTreฤu Sveci vrgoลกe priliku, grom zagrme na Svetoga Savu, usred zime, kad mu vreme nije, sinu munja na ฤasne Verige, potrese se zemlja od Istoka, da se Srblji na oruลพje diลพu, al se Srblji dignut ne smjedoลกeโฆโ
Mnogi domovi Savindan slave kao svoju krsnu slavu pa ฤe danas ลกirom Srbije biti veselo kako u kuฤama domaฤina, tako i kod onih koji idu u goste. Osim ovoga, Sveti Sava je zaลกtitnik svih ลกkola u kojima ฤe se organizovati priredbe i proslave u ฤast velikog prosvetitelja. Ako u kuฤi imate ฤaka, na danaลกnji da bi trebalo da napravite ลพito, ฤak iako vam nije slava. Stari kaลพu da na taj naฤin odajete poลกtu Svetom Savi i detetu obezbeฤuje sreฤu i uspeh u ลกkolovanju.
Sliฤno, u Vojvodini se na Savindan obavezno prave perece โ posne ako praznik pada u sredu ili petak tj. mrsne ako pada u neki drugi dan. Ovaj obiฤaj nije vezan za crkvene kanone, ali jeste za narodno predanje po kome je Sveti Sava Srbe nauฤio kako da na vodenici melju ลพito. Pereci koji se danas prave u njegovu ฤast simbolizuju hleb koji je svom narodu ovaj svetitelj tako omoguฤio.
Ko je bio Sava Nemanjiฤ?
Sveti Sava je bio prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Roฤen je kao Rastko Nemanjiฤ, najmlaฤi sin velikog ลพupana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenฤanog.
Sa svojim ocem, koji se kasnije zamonaลกio i dobio ime Simeon, podigao je manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeฤi pribliลพiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke. Uredio je zakonopravilo โ zbornik graฤanskih i crkvenih propisa, poznato i kao Krmฤija Svetog Save.
Godine 1219. Sava je od Vaseljenske patrijarลกije u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve sa statusom samostalne arhiepiskopije. Viลกe puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa jednog od hodoฤaลกฤa iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadaลกnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. Njegove moลกti je u manastir Mileลกevu preneo njegov neฤak, kralj Vladislav.
Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paลกa je 1594. naredio da se moลกti Svetog Save spale na Vraฤaru.
U nekim krajevima Srbije Svetog Savu naroฤito revnosno praznuju stoฤari. Pred danaลกnji praznik oni, iz straha od vukova, nikako neฤe terati stoku u ลกume. Takoฤe, danas se ne sme raditi sa seฤivom, a ฤak se i britve treba da se drลพe zatvorene da bi i vukovima ฤeljusti ostale sklopljene.
Na danaลกnji praznik, narod kaลพe, po kuฤi se ne rade nikakvi teลพi poslovi, a naroฤito se treba kloniti crvenih tkanina i bojenja. Narod veruje da ฤe u suprotnom vukovi poklati svu stoku. ฮ Savindanu se ne rade teลพi poslovi. U nekim krajevima se ne radi niลกta. Negde poste celu nedelju pre Savindana. Isto tako na danaลกnji dan ne valja otvarati britvu i oลกtriti noลพeve ili bilo koji alat kako bi vukovima ฤeljusti ostale sklopljene.
Iako je dan Svetog Save takozvano crveno slovo, na Svetog Savu za kuฤne poslove uglavnom vaลพi kontra od onoga ลกto je uobiฤajeno na velike praznike. Baลก zato ลกto se stoka u staro vreme puลกtala sama na ispaลกu, smatralo se da domaฤin Savindan treba da iskoristi za sve bitne kuฤne poslove. Tako se u nekim krajevima Srbije smatra da danas ลพene smeju da rade kuฤne poslove, a ฤak je poลพeljno da se obavi i veliko spremanje.
Smatra se i da deca na Svetog Savu treba da nauฤe neลกto novo, makar neku novu pesmu, jer ฤe se u suprotnom ulenjiti i neฤe dovoljno napredovati cele godine.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com