Danas je Sveti Sava: Prema verovanju ovo nikako ne bi trebali da radite (video)

Pravoslavni vernici u Srbiji danas, 27. januara obeleลพavaju praznik posveฤ‡en Svetom Savi, Savindan. Sveti Sava se smatra zaลกtitnikom ลกkola, uฤitelja i ฤ‘aka. Bio je srpski princ, knjiลพevnik, diplomata, monah, iguman manastira Studenica i prvi srpski arhiepsiskop.

Od svih svetitelja i hriลกฤ‡anskih muฤenika naลก narod najviลกe poลกtuje i voli Svetog Savu. Struฤnjaci smatraju da je za to najviลกe „kriva“ Srpska pravoslavna crkva, ali i mnogobrojna narodna predanja i obiฤaji koji se vezuju za ovog sveca, a od kojih su mnogi saฤuvani i praktikuju se i danas.

Veruje se da je joลก za ลพivota Sveti Sava bio neลกto posebno za srpski narod. Ne samo kao princ, pa ni kao crkveni voฤ‘a, veฤ‡ kao ฤovek koji je spreman da pomogne, sasluลกa i poduฤi. Struฤnjaci i danas naglaลกavaju da, kada se piลกe o ลพivotu Svetog Sava, zapravo se govori o poฤecima srpske prosvete u Srednjem veku. Zato i ne ฤudi veliki broj narodnih obiฤaja i verovanja koja se vezuju za dan ovog svetitelja.

Praznik Svetog Save poฤeo je da se obeleลพava veฤ‡ u prvim decenijama posle njegove smrti u 13. veku. Crkva je uspela da ovaj obiฤaj prenese u sve zemlje u kojima su ลพiveli Srbi i on se odrลพao ฤak i u tursko vreme i saฤuvao se sve do danaลกnjih dana. Postoji mnogo narodnih verovanja vezanih za Savindan. Mnogi ฤ‡e danas gledati u nebo i paลพljivo osluลกkivati jer se veruje da, ako na Svetog Savu grmi, zemlji predstoje vaลพni i sudbonosni dogaฤ‘aji.

Interesantno je da je grmljavina na Svetog Savu zabeleลพena i u narodnoj pesmi o poฤetku bune na dahije 1804. godine: โ€œTreฤ‡u Sveci vrgoลกe priliku, grom zagrme na Svetoga Savu, usred zime, kad mu vreme nije, sinu munja na ฤŒasne Verige, potrese se zemlja od Istoka, da se Srblji na oruลพje diลพu, al se Srblji dignut ne smjedoลกeโ€ฆโ€

Mnogi domovi Savindan slave kao svoju krsnu slavu pa ฤ‡e danas ลกirom Srbije biti veselo kako u kuฤ‡ama domaฤ‡ina, tako i kod onih koji idu u goste. Osim ovoga, Sveti Sava je zaลกtitnik svih ลกkola u kojima ฤ‡e se organizovati priredbe i proslave u ฤast velikog prosvetitelja. Ako u kuฤ‡i imate ฤ‘aka, na danaลกnji da bi trebalo da napravite ลพito, ฤak iako vam nije slava. Stari kaลพu da na taj naฤin odajete poลกtu Svetom Savi i detetu obezbeฤ‘uje sreฤ‡u i uspeh u ลกkolovanju.

Sliฤno, u Vojvodini se na Savindan obavezno prave perece โ€“ posne ako praznik pada u sredu ili petak tj. mrsne ako pada u neki drugi dan. Ovaj obiฤaj nije vezan za crkvene kanone, ali jeste za narodno predanje po kome je Sveti Sava Srbe nauฤio kako da na vodenici melju ลพito. Pereci koji se danas prave u njegovu ฤast simbolizuju hleb koji je svom narodu ovaj svetitelj tako omoguฤ‡io.

Ko je bio Sava Nemanjiฤ‡?

Sveti Sava je bio prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Roฤ‘en je kao Rastko Nemanjiฤ‡, najmlaฤ‘i sin velikog ลพupana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenฤanog.

Sa svojim ocem, koji se kasnije zamonaลกio i dobio ime Simeon, podigao je manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeฤ‡i pribliลพiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke. Uredio je zakonopravilo โ€“ zbornik graฤ‘anskih i crkvenih propisa, poznato i kao Krmฤija Svetog Save.

Godine 1219. Sava je od Vaseljenske patrijarลกije u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve sa statusom samostalne arhiepiskopije. Viลกe puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa jednog od hodoฤaลกฤ‡a iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadaลกnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. Njegove moลกti je u manastir Mileลกevu preneo njegov neฤ‡ak, kralj Vladislav.

Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paลกa je 1594. naredio da se moลกti Svetog Save spale na Vraฤaru.

U nekim krajevima Srbije Svetog Savu naroฤito revnosno praznuju stoฤari. Pred danaลกnji praznik oni, iz straha od vukova, nikako neฤ‡e terati stoku u ลกume. Takoฤ‘e, danas se ne sme raditi sa seฤivom, a ฤak se i britve treba da se drลพe zatvorene da bi i vukovima ฤeljusti ostale sklopljene.

Na danaลกnji praznik, narod kaลพe, po kuฤ‡i se ne rade nikakvi teลพi poslovi, a naroฤito se treba kloniti crvenih tkanina i bojenja. Narod veruje da ฤ‡e u suprotnom vukovi poklati svu stoku. ฮŸ Savindanu se ne rade teลพi poslovi. U nekim krajevima se ne radi niลกta. Negde poste celu nedelju pre Savindana. Isto tako na danaลกnji dan ne valja otvarati britvu i oลกtriti noลพeve ili bilo koji alat kako bi vukovima ฤeljusti ostale sklopljene.

Iako je dan Svetog Save takozvano crveno slovo, na Svetog Savu za kuฤ‡ne poslove uglavnom vaลพi kontra od onoga ลกto je uobiฤajeno na velike praznike. Baลก zato ลกto se stoka u staro vreme puลกtala sama na ispaลกu, smatralo se da domaฤ‡in Savindan treba da iskoristi za sve bitne kuฤ‡ne poslove. Tako se u nekim krajevima Srbije smatra da danas ลพene smeju da rade kuฤ‡ne poslove, a ฤak je poลพeljno da se obavi i veliko spremanje.

Smatra se i da deca na Svetog Savu treba da nauฤe neลกto novo, makar neku novu pesmu, jer ฤ‡e se u suprotnom ulenjiti i neฤ‡e dovoljno napredovati cele godine.

(Kurir.rs)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com