Kako da prepoznate psihopatu? Svaki ima ovih 20 osobina, ali ga 1. karakteristika najpre otkriva

Kako da prepoznate psihopatu? Iako postoji mnogo razliฤitih osobina po kojima moลพete da ih prepoznate.

Drย  Robert Hare, ameriฤki psiholog, jedan od svetskih eksperata za psihopatiju, napravio je listu opisanih karakteristika koje su svojstvene psihopatama, takozvanu ฤek-listu za proveru psihopatije:

Slatkoreฤivost i povrลกinski ลกarm โ€“ tendencija ka milozvuฤnosti i uglaฤ‘enosti; privlaฤnost, ลกarmantnost; glatkost i teฤnost govora. ล arm psihopate ni u kom sluฤaju ne sadrลพi u sebi tragove stida, samosvesnosti, niti on ispoljava strah od bilo ฤega. Psihopati nikad ne zastaje jezik u grlu. Oni su se oslobodili od druลกtvenih pravila ponaลกanja kao npr. kod razgovora, odnosno, uzimanja reฤi kad na njih doฤ‘e red.

Grandiozna samouverenost โ€“ jedan uveliko naduvan pogled na svoje sposobnosti sa preteranim samopouzdanjem, jaka tvrdoglavost, samouverenost i hvalisanje. Psihopate su arogantni ljudi koji veruju da su superiorna ljudska biฤ‡a.

Potreba za stimulacijom i sklonost ka dosadi โ€“ prekomerna potreba za novim, neobiฤnim, uzbudljivim iskustvima, odnosno stimulacijama koje izazivaju uzbuฤ‘enje; vole da rizikuju, tj. skloni su upuลกtanju u riskantne radnje. Psihopate ฤesto imaju loลกu samodisciplinu prilikom potpunog izvoฤ‘enja zadataka, zato ลกto im brzo postaje dosadno. Na primer, nisu sposobni da obavljaju isti posao duลพe vremena, ili da obavljaju zadatke koje oni smatraju glupim ili rutinskim.

Patoloลกko laganje โ€“ moลพe biti umereno ili preterano; u umerenoj formi, oni ฤ‡e biti lukavi, prepredeni, prevejani, tajanstveni i bistri; u eksteremnoj formi, oni ฤ‡e biti varalice, laลพovi, podmukli, beskrupulozni, manipulativni i nepoลกteni.

Varanje i manipulacija โ€“ koriste se obmanama, skloni su svakoj vrsti prevare ili obmanjivanja drugih kako bi stekli neku liฤnu korist; karakteriลกe ih eksploatacija, bezoseฤ‡ajnost i nemilosrdnost, ลกto se pokazuje nedostatkom obzira za oseฤ‡anja i patnju njegovih ili tuฤ‘ih ลพrtava.

Nedostatak kajanja i oseฤ‡anja krivice โ€“ nedostatak oseฤ‡anja ili obzira za gubitak, bol i patnju ลพrtava; tendencija ka ravnoduลกnosti, nepristrasnosti, hladnokrvnosti i potpuni nedostatak svake empatije. Oni to uglavnom ispoljavaju oholoลกฤ‡u, prezirom ili omalovaลพavanjem svojih ลพrtava.

Plitka oseฤ‡anja โ€“ emocionalno siromaลกtvo, ograniฤen opseg ili dubina oseฤ‡anja; ispoljavanje hladnoฤ‡e uprkos izraลพenim znakovima druลกtvenosti od strane drugih.

Neosetljivost i nedostatak empatije โ€“ nedostatak oseฤ‡anja prema ljudima uopลกte; hladni, prezrivi, bezobrazni, bezobzirni i netaktiฤni.

Parazitski ลพivotni stil โ€“ ย namerna, manipulativna, sebiฤna i eksploatatorska finansijska zavisnost od drugih koja se odraลพava nedostatakom njihove motivisanosti, niskom samodisciplinom i nesposobnoลกฤ‡u da zapoฤnu ili ispune svoje obaveze.

Loลกa kontrola naฤina ponaลกanja โ€“ izraลพavanje iritacije, dosade, nestrpljivosti, pretnje, agresivnosti ili verbalno vreฤ‘anje drugih; nedovoljna kontrola ljutnje i temperamenta; ponaลกaju se prenagljeno.

Promiskuitetno seksualno ponaลกanje โ€“ niz kratkih, povrลกnih, mnogobrojnih seksualnih afera i nasumiฤno biranje seksualnih partnera; odrลพavanje nekoliko โ€žljubavnihโ€œ veza u isto vreme; stalna tendencija ka navoฤ‘enju drugih na seksualne aktivnosti ili priฤanje s ponosom o svojim osvajaฤkim uspesima i seksualnim avanturama.

Rani problemi u ponaลกanju โ€“ razne vrste ponaลกanja u periodu do 13 godina, ukljuฤujuฤ‡i laganje, varanje, vandalizam, nasilje nad slabijima, seksualne aktivnosti, podmetanje poลพara, drogiranje, koriลกฤ‡enje alkohola i beลพanje od kuฤ‡e.

Nedostatak realnih dugoroฤnih ciljeva โ€“ nesposobnost ili stalni neuspeh prilikom donoลกenja i izvoฤ‘enja dugoroฤnih planova i ciljeva; nomadska egzistencija, besciljnost, nedostatak ลพivotnog smera.

Impulsivnost โ€“ ispoljavanje postupaka bez predumiลกljaja i nedostatak refleksije i planiranja; nesposobnost odolevanja iskuลกenjima, kontrolisanja nagona i frustracije; nedostatak promiลกljenosti i uzimanja u obzir moguฤ‡ih posledica svojih postupaka; ludo odvaลพni, nepredvidljivi, nestalni i nesmotreni.

Neodgovornost โ€“ nisu u stanju da ispunjavaju ili poลกtuju svoje obaveze, kao npr. prilikom plaฤ‡anja raฤuna i vraฤ‡anja dugova; aljkavi su na poslu, ฤesto odsustvuju s posla; ne ispunjavaju na vreme ugovorene poslove.

Nesposobnost za preuzimanje odgovornosti za vlastite postupkeย  โ€“ nesposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke, kao rezultat nedostatka savesti; nedostatak predanosti na poslu, antagonistiฤka manipulacija, negiranje svoje liฤne odgovornosti i pokuลกaji manipulacije drugima.

Mnogobrojne kratkotrajne braฤne vezeย  โ€“ nisu u stanju da budu privrลพeni bilo kome ili bilo ฤemu.

Maloletniฤka delikvencija โ€“ problemi u ponaลกanju u starosnom dobu izmeฤ‘u 13 i 18 godina; ispoljavaju kriminalne radnje ili neke druge antagonistiฤke aspekte u smislu eksploatacije, agresivnosti, manipulacije, bezoseฤ‡ajnosti, bezobzirne tvrdoglavosti.

Opoziv uslovnog puลกtanja na sloboduย  โ€“ opoziv uslovnog oslobaฤ‘anja iz zatvora zbog nepromiลกljenosti, nepaลพnje ili neredovnog javljanja zakonskim organima.

Kriminalna viลกestranost โ€“ razne vrste kriminalnih radnji i prestupa, bez obzira na to da li je osoba bila uhapลกena ili optuลพena za njih, oseฤ‡aj velikog ponosa kad nekaลพnjeno obave neke kriminalne radnje.

Naravno, samo prisustvo nekih od ovih osobina kod ฤoveka, ne znaฤi automatski da on pati od ovog mentalnog poremeฤ‡aja. Dr Hare se koristi bodovanjem u smislu prisustva i stepena izraลพajnosti svake od ovih osobina, tako da mu krajnji rezultat pokazuje da li neko โ€žbolujeโ€œ od psihopatije ili ne.

Ovde treba napomenuti da ฤ‡e veฤ‡ina normalnih ljudi naฤ‡i neke od ovih osobina kod sebe, pa, ako imate koji poen, ne znaฤi da ste psihopata. Da bi osoba โ€žispunila uslovโ€œ, treba da posedujeย najmanje 30 od moguฤ‡ih 40 bodovaย โ€“ svako pitanje sa ove liste โ€žvuฤeโ€œ 2 poena ukoliko se potpuno odnosi na testiranu osobu, 1 poen ako je delimiฤno taฤna tvrdnja i 0 poena ukoliko je netaฤna.

Moลพete proveriti i sebe i sebi bliske ljude, ali, o tome da li je neko psihopata ili ne, odluฤuje ipak struฤno lize, dijagnostiฤkim metodama, tako da ovaj test sluลพi viลกe kao uputstvo za prepoznavanje odreฤ‘enih obrazaca ponaลกanja.

Naลพalost, za psihopateย nema leka. Razne vrste psihoterapije i lekovi nisu doveli ni do kakvog pomaka. Jednako je bezuspeลกno njihovo โ€prevaspitavanjeโ€ dobrotom i ljubavlju, jer ne reaguju na tuฤ‘e emocije.

Generalno, s obzirom na to da se od psihopate ne moลพe oฤekivati nikakvo dobro, onda je potrebno preduzeti odreฤ‘ene mere zaลกtite i te mere moraju biti bazirane na znanju, odnosno, razumevanju tog mentalnog poremeฤ‡aja i cele problematike.

Uopลกteno govoreฤ‡i, postoje 3 metode, mada granice izmeฤ‘u njih ponekad nisu potpuno jasne.

Prva metoda podrazumeva presecanje svih veza, druga โ€“ drลพanje psihopate na distanci, a treฤ‡a je ulazak u direktan sukob. Za ovu poslednju metodu potrebno je veliko znanje i razboritost.

Zato, ako u buduฤ‡nosti sretnete ลกarmantnog psihopatu, najbolje je pobeฤ‡i glavom bez obzira.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com