Struฤnjaci smatraju da je reฤ o graditeljima najstarijih gradova u Evropi…
Kada je pre dve godine arheolog Hristivoje Pavlovicฬ drevno nalaziลกte kod Lepenskog Vira nazvao โprvi gradom u Evropiโ moลพda je i preterao. A moลพda i nije. Verovatno nikada necฬemo sa sigurnoลกcฬu znati. Reฤ je, meฤutim, o ฤudesnom lokalitetu za koji se procenjuje da je nastao najranije 7200. godine pre nove ere, a moลพda ฤak i 9500. godine pre Hrista, prenosi hrvatski โEkspresโ.
Najnovija svetska atrakcija pronaฤena na tom mestu odnosi se na oko 100 skulptura koje su drevni pra-Evropljani na obali Dunava, koji na tom mestu danas protiฤe izmeฤu Srbije i Rumunije, izgradili pre 8000 godina.
Zapadni mediji prenose opise arheologa koji objaลกnjavaju da je reฤ o likovima s karakteristikama ljudskih i ribljih fiziฤkih osobina.
Nije potrebno puno razmiลกljanja kako bi se shvatilo da su drevni umetnici bili nadahnuti time ลกto su na tom mestu i u to vreme ribari i lovci tog kraja hranu nalazili u plodnom Dunavu, koji je vrvio ribom. Zasad se procenjuje da su figure ljudi-riba nastale u vremenskom rasponu od 200 godina.
Tokom istraลพivanjaย Lepenskog Viraย na ovom je mestu pronaฤeno ฤak sedam naselja koja su vremenski poreฤana tako da ฤine kontinuitet izmeฤu 6500. i 5500. godine pre nove ere. Pronaฤeno je ukupno 136 objekata, od stambenih do sakralnih, ลกto Lepenski Vir ฤini jednim od najvecฬih i najznaฤajnijih mezolitskih i neolitskih arheoloลกkih nalaziลกta.
Ovde je posebno zanimljivo to ลกto se moลพe pratiti konstantan ลพivot tokom 2000 godina, tokom kojih se vidi da su prastanovnici Lepenskog Vira proลกli evolucijski put od lovaca i skupljaฤa plodova do organizovane zajednice s odreฤenim druลกtvenim i ekonomskim ulogama.
U Lepenskom Viru se mogu videti ฤak i susret i meลกanje dvaju sasvim razliฤitih kultura, domacฬih lovaca-skupljaฤa i poljoprivrednika s Bliskog istoka. Materijalni dokaz za taj dogaฤaj su posmrtni ostaci dvojice zemljoradnika za koje se DNK analizom utvrdilo da potiฤu s Bliskog istoka.
Na to se nadovezuju i rekonstruisani naฤini sahranjivanja, kao i to ลกto su arheolozi utvrdili da su doลกljaci sahranjeni po tadaลกnjim obiฤajima domorodaca. Sadaลกnji pronalazak posebno je znaฤajan po tome ลกto nije reฤ o materijalnom ostatku kulture poljoprivrednika, jer ona je ovaj kraj dosegnula znatno kasnije, nego lovaca-skupljaฤa, na ลกto ukazuje i izraziti motiv ljudi koji su se oฤigledno prvenstveno hranili velikim ribama iz Dunava.
Arheoloลกko nalaziลกteย Lepenski Virย otkriveno je 1965. na obali Dunava, na mestu tadaลกnje granice izmeฤu Jugoslavije i Rumunije, 15 kilometara uzvodno od Donjeg Milanovca. Stanovnici Lepenskog Vira bili su, smatra se danas, prvi urbanisti i graditelji na ovim prostorima jer su pravili kucฬe s trapezoidnom bazom, prekrivene drvenom konstrukcijom, liลกcฬem i koลพom divljih ลพivotinja.
U kucฬama su se nalazili ognjiลกte, mali ลพrtvenik i kamene skulpture koje su predstavljale njihova boลพanstva. Upravo su te skulpture postale prepoznatljiv znak Lepenskog Vira ลกirom sveta, koje su moลพda najstariji primer umetnosti te vrste u Evropi.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com