Tahiti u kratkim crtama

Kad ne biste znali da ste na Tahitiju, pomislili biste da ste u bilo kojem francuskom provincijskom gradiฤ‡u. Iste prodavnice, restorani brze hrane, autoput, mali francuski automobili, baลก sve kako treba. Nije ni ฤudo da je Tahiti samo usputna stanica prema nekom od rajskih ostrva. Vazduลกna luka Faa jedina je meฤ‘unarodna u ovom arhipelagu. Na nju sleฤ‡u veliki avioni iz Tokija, Santijaga, Sidneja, Los Anฤ‘elesa i joลก nekih mesta. Odatle veฤ‡ina turista odmah prelazi u male Air Tahiti avione i nastavlja do svog odrediลกta.
Glavni grad ostrva i drลพave je Papete. U gradu i na ostrvu ลพivi skoro dve treฤ‡ine stanovnika, njih oko 180.000. Oko ostrva vodi put dug 115 kilometara. Lokalni stanovnici oboลพavaju automobile, i to velike terence i pikapove, tako da su kroz Papete guลพve kao i u bilo kom velikom evropskom gradu. Grad je pravi kolonijalni. Najlepลกe zgrade su one francuske uprave i sluลพbi. Luka je pravi centar zbivanja, ลกto je i normalno s obzirom na to da sve potrepลกtine stiลพu brodovima. Boravak u Papeteu svodi se na nekih sat-dva, ลกto je sasvim dovoljno da se stekne osnovni utisak o njemu.
Najzanimljivija je trลพnica – Le Marche, koja pruลพa pravi uvid u ลพivot lokalnog stanovniลกtva. Prodaje se nama egzotiฤno povrฤ‡e i voฤ‡e s ฤitavog ostrva. Pored je riblja pijaca, puna velikih riba ฤudnih boja i oblika. Tune su lako prepoznatlive, kao i bonitas, mahe mahe ili sabljarke, ali ribe lokalnih imena paihere, atureiihi, oiri, parai i sliฤne potpuna su nepoznanica. Uz obod grada iza francuskih vojnih baza i aerodroma nalazi se nekoliko hotela: Intercontinetal, Sofitel i Le Meridien. U njima uglavnom odsedaju turisti noฤ‡ pre puta, jer veฤ‡ina aviona napuลกta Papete rano ujutro, kako bi istog dana stigli na svoje destinacije.
Da biste upoznali ovo ostrvo, ako tu ostanete koji dan duลพe, a isplati se potroลกiti ฤitav jedan dan na obilazak ostrva, najbolje je da unajmite automobil. Iznajmljivanje manjeg automobila koลกta oko sto evra po danu. Put koji vodi duลพ obale ovog ostrva je veoma zanimljiv. Prema istoku poฤinje lepim plaลพama na kojima skoro da nema nikoga. Za razliku od veฤ‡ine drugih ostrva, Tahiti ne ลกtite lagune sa svih strana, tako da su peลกฤane plaลพe na istoku ลกiroke i duge. Jedini problem je u tome ลกto su crne. Naime, ostrvo je vulkanskog porekla, pa su plaลพe od crnog peska i ลกljunka. Turisti to oฤigledno ne vole, pa su plaลพe puste. Uz jednu takvu plaลพu nalazi se Point Venus, mesto gde su prvi Evropljani – Volis, Kuk i Blajt s Bauntijem, pristali na ovo ostrvo.
Centralni deo ostrva je vrtoglavo visok. Orehanu, najviลกi vrh, visok je 2.241 metara, a joลก je nekoliko vrhova iznad dve hiljade metara. Izmeฤ‘u njih su skoro neprohodni kanjoni, doline s jezerima, a za vreme kiลกnog perioda pojavljuju se mnogobrojni vodopadi i reke koje se slivaju u okean. Sve to uokvireno je tamnozelenom dลพunglom i pramenovima magle. Vrhovi su skoro uvek u oblacima i skoro svaki dan pada kiลกa, ali obala je sunฤana. Najveฤ‡e planinsko jezero sakriveno duboko u dลพungli je Vaihiria, ali do njega je moguฤ‡e doฤ‡i samo uz pomoฤ‡ terenskih vozila, pa su organizirane posebne ture.
Glavni deo ostrva zove se Tahiti Nui, a veliko poluostrvo, koje skoro da je jedva spojeno s glavnim delom, Tahiti Iti. Na obroncima vrha Romui (1.332 metara), koji dominira poluostrvom, nalaze se farme goveda i plantaลพe raznog voฤ‡a i povrฤ‡a. Vozeฤ‡i se uskim putem uz brdo, imate utisak koji je sliฤniji Evropi, nego Polineziji. Uz more je ipak drugaฤije. Na zapadnoj obali nalazi se muzej Pola Gogena (Paul Gauguin), koji je posveฤ‡en ลพivotu slavnog slikara na Tahitiju. Nekih posebno dobrih slika i nema, jer su sva znaฤajnija dela u Parizu.
Neลกto dalje prema gradu je nalaziลกte najstarijeg mistiฤnog hrama Marae Arahurahu, svetiliลกta davne Maohi religije. Jedini je restaurirani na ostrvu, pa iako jednostavnih kamenih zidova, smeลกtaj u tropskom vrtu i nekoliko Tikija oko zidova ฤine ga i najzanimljivijim i najoriginalnijim mestom na ostrvu. Na Tahitiju nema tirkiznih plaลพa, pa kupanje nije glavni razlog dolaska. Ovde se upoznaje ostrvska kultura, istorija, naฤin ลพivota. Umesto na plaลพu odlazi se na planinarenje i ลกetnju kroz dลพunglu.
Korisni linkovi

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com