U petak cฬe se konaฤno na Aljasci dogoditi dugo oฤekivani obraฤun Donalda Trampa i Vladimira Putina, piลกe danas londonski dnevnik „Dejli mejl“.
Predsednik SAD je proลกle nedelje veลกto otvorio put ovom diplomatskom meฤu kada je uklonio kljuฤnu prepreku: prisustvo Volodimira Zelenskog na tom sastanku.
Na pitanje da li Putin mora prvo da se sastane sa Ukrajincem da bi dobio audijenciju kod predsednika SAD, Tramp je odgovorio: „Ne, ne mora“.
Ovo je poziv samo za supersile. Paลพljivo cฬe u petak pratiti, naravno, kineski predsednik Si ฤinping, koji uลพiva daleko vecฬi uticaj na Putina nego ลกto bi Tramp mogao poลพeleti, piลกe list.
Tok ukrajinskog sukoba bicฬe odluฤen, izgleda, u Pekingu, Vaลกingtonu i Moskvi, dok svet ulazi u novu eru supersila kojima vladaju super-ega njihovih lidera.
Tri vojna giganta su u borbi za globalni uticaj. Sa svojim snaลพnim liderima, Sjedinjene Drลพave, Rusija i Kina sada dominiraju svetom.
Promenljiv je odnos snaga u svetu i mnogi regioni su pogoฤeni najลพeลกcฬim rivalstvima: SAD i zemlje pod njenom vlaลกcฬu ukljuฤujucฬi vecฬi deo Evrope, Severnu i delove Juลพne Amerike, delove Afrike, dok Kina ima sve jaฤi uticaj na vecฬi deo Azije, Afrike i Juลพne Amerike, a Ruska Federacija pokriva delove Istoฤne Evrope, Severne Afrike i joลก po neลกto na jugoistoku Azije.
U tripolarnom svetu svaka sila ima drugaฤiji uticaj.
Rusija to ฤini vojno poลกto je pokrenula invaziju na svog demokratskog suseda na zapadu.
Mocฬ Kine je viลกe ekonomska: daje zemljama u razvoju kredite pod promenljivim uslovima u okviru svoje „Inicijative Pojas i put“, a zatim preuzima kontrolu kada one ne ispune obaveze pod teretom duga.
SAD ne samo da imaju finansijski uticaj i vojnu mocฬ, vecฬ i meku mocฬ โ kroz modu, muziku, film i brzu hranu. Ameriฤka privreda godinama slabi, ali Tramp pokuลกava da je obnovi agresivnom upotrebom carina.
Situacija podsecฬa na mraฤnu karikaturu Dลพejmsa Gilreja iz napoleonovog doba koji je 1805. godine predstavio svet kao globus od pudinga od ลกljiva na zlatnom tanjiru kojeg za stolom na „sfere uticaja“ maฤem i noลพem komadaju britanski premijer Vilijam Pit Mlaฤi i Napoleon, obojica u vojnim uniformama, piลกe londonski list.
Ali danas su za stolom tri giganta. A svet je na njihovom meniju, piลกe „Dejli mejl“.
U delu analize o Sjedinjenim drลพavama list piลกe da je dolar i dalje svetska rezervna valuta, ali je manje dominantan nego ranije. Trampov reizbor obeleลพili su izolacionizam i javno priznanje da cฬe izbegavati uplitanje u strane sukobe, mada su to osporile vojne operacije SAD u Iranu i kontinuirano snabdevanje Ukrajine oruลพjem.
Ipak, agresivno drลพanje Trampa prema Grenlandu i Kanadi โ zajedno sa izjavom ministra odbrane Pita Hegseta u februaru da SAD viลกe necฬe garantovati evropsku bezbednost โ navelo je ameriฤke saveznike da se pitaju da li NATO ima buducฬnost.
Uprkos Trampovim pretnjama da cฬe eksploatisati ili ฤak zauzeti tuฤe teritorije, njegovi instinkti koje izraลพava parola „Amerika na prvom mestu“ koลกtacฬe ga prijatelja. Ali on zna da ne moลพe dozvoliti da se dve druge supersile udruลพe protiv SAD, piลกe britanski list.
Proลกle godine Tramp je optuลพio svog prethodnika Dลพozefa Bajdena da je „ujedinio“ Moskvu i Peking i upozorio: „Moracฬu da ih razjedinim, i mislim da to mogu da uradim.“
U odeljku o Kini londonski list piลกe da, kako kaลพe Mohamed bin Salman, prestolonaslednik Saudijske Arabije: „Svet moลพe da ลพivi bez Amerike, ali ne moลพe bez Kine“ jer su sveprisutni kineski proizvodi nezamenljivi deo ลพivota dok Peking preoblikuje planetu.
Vlade siromaลกnih zemalja kojima prete ameriฤke carinske tarife, povlaฤe se od dolara. Oฤigledna alternativa je kineski renminbi, ili juan, a jedan juan sada vredi oko 10 britanskih penija.
Kineska radna snaga je impozantna โ iako je ฤeka demografska tempirana bomba poลกto stariji poฤinju da brojฤano prevazilaze mlade, uzrokovana njenom pogubnom politikom „jednog deteta“, koja je okonฤana pre samo devet godina.
Peking je takoฤe zaposeo industrije buducฬnosti kao ลกto je rudarstvo retkih minerala od kojih su mnogi u Africi i Juลพnoj Americi, a koji su kljuฤni za proizvodnju solarnih panela i mikroฤipova.
Kina je time zavladala โ barem za sada โ novcem, a ne oruลพjem. Ona zna kako da kupi uticaj „ulaganjem“, a zapravo kreditima, u infrastrukturu koju moลพe da koristi za kontrolu drลพava, svojih klijenata.
Ali vremenom, Peking bi mogao da pokuลกa da povrati teritoriju za koju veruje da joj s pravom pripada โ ne samo Tajvan, koji ima implicitnu garanciju zaลกtite SAD.
Rusija je, piลกe u poslednjem odeljku analize londonskog dnevnika, ogromno i nedovoljno naseljeno prostranstvo s ogromnim rezervama gasa i nafte, a od toga zavise zemlje od Brazila do Indije i Kine i mnoge druge, i koriste to gorivo uprkos sankcijama koje je uveo Zapad.
Ali najvecฬi izvoz Rusije posle nafte i gasa je rat, piลกe list i nastavlja da se to vidi po njenom ponaลกanju u Ukrajini, ali i po tajnom ratu i sajber napadima na rivalske zemlje, kao i po koriลกcฬenju placฬenika nekadaลกnje privatne grupe Vagner ฤiji pripadnici i dalje obavljaju poslove koje njihova drลพava neฤe da radi javno.
Izdiลพucฬi se iz ruลกevina sukoba u Donbasu na istoku Ukrajine pre jedne decenije, ta grupa โ sada preimenovana u „Afriฤki korpus“ โ preลกla je put od graฤanskih ratova u Siriji do Libije, Malija i preko Sahela do Sudana i drugih mesta.
Moskva ima mnogo viลกe koristi od jaฤanja veza s Pekingom. Njena vojska, na koju godiลกnje troลกi 150 milijardi dolara (skoro dvostruko viลกe nego Velika Britanija), oslanja se na kineski uvoz: od optiฤkih kablova koji se koriste za kontrolu dronova „koji se ne mogu ometati“, do nitroceluloze, vitalnog goriva za artiljerijske projektile.
I Kina podjednako ima koristi od ruske agresije. Proลกlog meseca, kineski ministar spoljnih poslova, Vang Ji, hvalio se svojoj koleginici u EU, Kaji Kalas, da je invazija Rusije na Ukrajinu bila „blagoslov“ za Peking, navodi „Dejli mejl“ na kraju ฤlanka.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com