Ima ลกest meseci otkako se svet naลกao ลกokiran ishodom ostrvskog referenduma. Toliko vremena su imali Britanci da otkriju da lideri oba tabora, pogotovu onog za otcepljenje, o centralnim pitanjima govore drukฤije u odnosu na ono ลกta su govorili u kampanji. Iako dobar deo obeฤanja ne mogu ispuniti, bar ne glatko i brzo kako su tvrdili, narod bi opet, ako bi danas bio odrลพan referendum koji je odrลพan 23. juna โ izaลกao iz evropske zajednice.
Borisa Dลพonsona, Najdลพela Faraลพa, Ijana Dankana Smita i ostale koji su zemlju izvlaฤili tada iz โbriselskih kandลพiโ opet bi sledilo 47 odsto Britanaca, dok bi na suprotnoj strani bilo 45 odsto. Pri tom, veฤina biraฤa svesna je da bi ih odluka finansijski povredila. U junu je, inaฤe, naspram 52 odsto glasova za otcepljenje stajalo 48 procenata oponenata.
Ako je suditi po ovim podacima do kojih je istraลพivanjima doลกao Si-En-En, nisu se predomislili uprkos padu vrednosti funte i optuลพbama da vladi ne polazi za rukom da utvrdi jasan postbregzitovski plan. Pokolebao ih mnogim demantijima nije ni Najdลพel Faraลพ, koji je istog jutra kada smo ฤuli rezultat referenduma uลพivo na televiziji priznao da je jedna od greลกaka kampanje tvrdnja da ฤe napuลกtanjem bloka zemlja nedeljno uลกtedeti 350 miliona funti koje daje Briselu i usmeriti ih na, recimo, zdravstveni sistem. Imigracija je bila verovatno najvaลพniji pojedinaฤni razlog koji je uticao na ljude u istorijskom trenutku. Shodno tome, kampanja za napuลกtanje EU najvatrenija je bila kada je trebalo ubediti narod da ฤe u osamostaljenoj Britaniji brzo smanjiti broj migranata, ali ih je ubrzo potom razuverio istaknuti zastupnik โbregzitaโ Danijel Hanan, rekavลกi da ฤe ljudi biti razoฤarani ako misle da sada neฤe biti imigracije.
Najglasniji su danas, uprkos svemu, oni ลกto traลพe da se referendumska odluka sprovede ลกto pre, a na saznanja Si-En-Ena mogli bi se osvrnuti zagovornici ponovnog raspisivanja referenduma.
Mora se skinuti kapa onima koji su tada tvrdili da su Britanci glasali iskljuฤivo srcem, a ne novฤanikom โ mada su mislili da ฤe kada โpreuzmu kontrolu nad svojom zemljomโ napuniti i ovo drugo.
Verovali su da ฤe vratiti kontrolu kada se oslobode stega briselske birokratije i oลพiveti vrednosti za koje su oseฤali da ih je potisnuo ลพivot u sadejstvu s joลก 27 nacija.
Tome se i dalje nadaju, ali u komลกiluku imaju one koji na osnovu vladinih poteza zakljuฤuju da โbregzitovciโ skrnave suverenitet koji im je tako drag. Oponente predvodi Dลพina Miler, koja pozivanje vlade na ฤlan 50 Lisabonskog sporazuma bez konsultacija s parlamentom smatra upravo fundamentalnim krลกenjem suvereniteta. Pravnu bitku protiv vlade vodi na sudu uverena da ฤe ustavni argumenti naterati premijerku Terezu Mej da se obrati parlamentu pre nego u martu aktiviranjem ฤlana pokrene proces razvoda od Brisela. Milerova, suosnivaฤ firme SCM โDajrektโ, glavni je tuลพilac u istorijskom postupku koja na sudu dokazuje da pojedini ฤlanovi kabineta nemaju zakonsku moฤ da se pozovu i aktiviraju ฤlan, a da takvu odluku nije odobrio parlament. ล taviลกe, Milerova i njene pristalice premijerki pokuลกavaju skrenuti paลพnju na to da sme ugroลพavati suverenitet parlamenta, noseฤeg stuba njihovog druลกtva. Milerova je u koautorskom tekstu za โPolitikoโ objasnila da njena misija ลพeli da oฤuva osnovno pravno naฤela da samo parlament moลพe da odobri ili umanji prava graฤana, kao i da pravno utemelji proces istupanja iz Evropske unije.
โSamo parlament u celini, a ne pojedini ministri, ima ovlaลกฤenja da formalno proglasi da se zemlja povlaฤi iz EU u skladu s ฤlanom Lisabonskog sporazumaโ, napisala je Milerova, โzbog ฤega je izvoฤenje vlade pred vrhovni sud nuลพno i demokratski.โ
Ovaj, za neke mali legalni zarez u trenutnim politiฤkim deลกavanjima zemlje njoj znaฤi suลกtinu britanske demokratije bez koje nije bitno da li je zemlja ili nije u nekim savezima.
โLjudi iz celog sveta videli su u naลกoj demokratiji stubove pouzdanog druลกtva. Investitori ulaลพu novac u Britaniju, registruju preduzeฤa i ลกkoluju decu zbog stabilne demokratije i poลกtovanja vladavine prava. Ove vrednosti se ลกirom planete ลพele postiฤi, a mi ih uzimamo zdravo za gotovo. Trebalo bi da budu neprikosnovene. Poลพurivanje sprovoฤenja ‘bregzita’ moลพe ugroziti viลกevekovnu izgradnju drลพaveโ, piลกe Milerova za โPolitikoโ.
Ipak, kakva god da bude presuda u ovom sluฤaju i koliko ลพarko da s druge strane veฤina ลพeli da napusti uniju, to je stvar unutraลกnjih trvenja jer ฤe o najvaลพnijim pitanjima presuditi ostale blokovske ฤlanice.
Odluku o suลกtinskoj stvari za London, trgovinskom sporazumu, doneฤe sve ฤlanice EU ne obaziruฤi se na to da se britanska vlada nada da ฤe ubrzati ovaj proces. Kao ลกto โIndipendentโ podseฤa, istu proceduru treba da proฤe trgovinski sporazum sa Singapurom. To znaฤi da svaka regionalna ili nacionalna skupลกtina moลพe usporiti sporazum ili ga blokirati. Svedoci smo da je nedavno CETA sporazum s Kanadom umalo propao posle sedam godina pregovora.
Na ovo bi trebalo da obrate paลพnju oni koji su svim srcem za momentalno istupanje iz zajednice zarad oฤuvanja suvereniteta.
(Ljiljana Vujiฤ, Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com