Britanci bi opet napustili EU

Ima ลกest meseci otkako se svet naลกao ลกokiran ishodom ostrvskog referenduma. Toliko vremena su imali Britanci da otkriju da lideri oba tabora, pogotovu onog za otcepljenje, o centralnim pitanjima govore drukฤije u odnosu na ono ลกta su govorili u kampanji. Iako dobar deo obeฤ‡anja ne mogu ispuniti, bar ne glatko i brzo kako su tvrdili, narod bi opet, ako bi danas bio odrลพan referendum koji je odrลพan 23. juna โ€“ izaลกao iz evropske zajednice.

Borisa Dลพonsona, Najdลพela Faraลพa, Ijana Dankana Smita i ostale koji su zemlju izvlaฤili tada iz โ€žbriselskih kandลพiโ€ opet bi sledilo 47 odsto Britanaca, dok bi na suprotnoj strani bilo 45 odsto. Pri tom, veฤ‡ina biraฤa svesna je da bi ih odluka finansijski povredila. U junu je, inaฤe, naspram 52 odsto glasova za otcepljenje stajalo 48 procenata oponenata.

Ako je suditi po ovim podacima do kojih je istraลพivanjima doลกao Si-En-En, nisu se predomislili uprkos padu vrednosti funte i optuลพbama da vladi ne polazi za rukom da utvrdi jasan postbregzitovski plan. Pokolebao ih mnogim demantijima nije ni Najdลพel Faraลพ, koji je istog jutra kada smo ฤuli rezultat referenduma uลพivo na televiziji priznao da je jedna od greลกaka kampanje tvrdnja da ฤ‡e napuลกtanjem bloka zemlja nedeljno uลกtedeti 350 miliona funti koje daje Briselu i usmeriti ih na, recimo, zdravstveni sistem. Imigracija je bila verovatno najvaลพniji pojedinaฤni razlog koji je uticao na ljude u istorijskom trenutku. Shodno tome, kampanja za napuลกtanje EU najvatrenija je bila kada je trebalo ubediti narod da ฤ‡e u osamostaljenoj Britaniji brzo smanjiti broj migranata, ali ih je ubrzo potom razuverio istaknuti zastupnik โ€žbregzitaโ€ Danijel Hanan, rekavลกi da ฤ‡e ljudi biti razoฤarani ako misle da sada neฤ‡e biti imigracije.

Najglasniji su danas, uprkos svemu, oni ลกto traลพe da se referendumska odluka sprovede ลกto pre, a na saznanja Si-En-Ena mogli bi se osvrnuti zagovornici ponovnog raspisivanja referenduma.

Mora se skinuti kapa onima koji su tada tvrdili da su Britanci glasali iskljuฤivo srcem, a ne novฤanikom โ€“ mada su mislili da ฤ‡e kada โ€žpreuzmu kontrolu nad svojom zemljomโ€ napuniti i ovo drugo.

Verovali su da ฤ‡e vratiti kontrolu kada se oslobode stega briselske birokratije i oลพiveti vrednosti za koje su oseฤ‡ali da ih je potisnuo ลพivot u sadejstvu s joลก 27 nacija.

Tome se i dalje nadaju, ali u komลกiluku imaju one koji na osnovu vladinih poteza zakljuฤuju da โ€žbregzitovciโ€ skrnave suverenitet koji im je tako drag. Oponente predvodi Dลพina Miler, koja pozivanje vlade na ฤlan 50 Lisabonskog sporazuma bez konsultacija s parlamentom smatra upravo fundamentalnim krลกenjem suvereniteta. Pravnu bitku protiv vlade vodi na sudu uverena da ฤ‡e ustavni argumenti naterati premijerku Terezu Mej da se obrati parlamentu pre nego u martu aktiviranjem ฤlana pokrene proces razvoda od Brisela. Milerova, suosnivaฤ firme SCM โ€žDajrektโ€, glavni je tuลพilac u istorijskom postupku koja na sudu dokazuje da pojedini ฤlanovi kabineta nemaju zakonsku moฤ‡ da se pozovu i aktiviraju ฤlan, a da takvu odluku nije odobrio parlament. ล taviลกe, Milerova i njene pristalice premijerki pokuลกavaju skrenuti paลพnju na to da sme ugroลพavati suverenitet parlamenta, noseฤ‡eg stuba njihovog druลกtva. Milerova je u koautorskom tekstu za โ€žPolitikoโ€ objasnila da njena misija ลพeli da oฤuva osnovno pravno naฤela da samo parlament moลพe da odobri ili umanji prava graฤ‘ana, kao i da pravno utemelji proces istupanja iz Evropske unije.

โ€žSamo parlament u celini, a ne pojedini ministri, ima ovlaลกฤ‡enja da formalno proglasi da se zemlja povlaฤi iz EU u skladu s ฤlanom Lisabonskog sporazumaโ€, napisala je Milerova, โ€žzbog ฤega je izvoฤ‘enje vlade pred vrhovni sud nuลพno i demokratski.โ€

Ovaj, za neke mali legalni zarez u trenutnim politiฤkim deลกavanjima zemlje njoj znaฤi suลกtinu britanske demokratije bez koje nije bitno da li je zemlja ili nije u nekim savezima.

โ€žLjudi iz celog sveta videli su u naลกoj demokratiji stubove pouzdanog druลกtva. Investitori ulaลพu novac u Britaniju, registruju preduzeฤ‡a i ลกkoluju decu zbog stabilne demokratije i poลกtovanja vladavine prava. Ove vrednosti se ลกirom planete ลพele postiฤ‡i, a mi ih uzimamo zdravo za gotovo. Trebalo bi da budu neprikosnovene. Poลพurivanje sprovoฤ‘enja ‘bregzita’ moลพe ugroziti viลกevekovnu izgradnju drลพaveโ€, piลกe Milerova za โ€žPolitikoโ€.

Ipak, kakva god da bude presuda u ovom sluฤaju i koliko ลพarko da s druge strane veฤ‡ina ลพeli da napusti uniju, to je stvar unutraลกnjih trvenja jer ฤ‡e o najvaลพnijim pitanjima presuditi ostale blokovske ฤlanice.

Odluku o suลกtinskoj stvari za London, trgovinskom sporazumu, doneฤ‡e sve ฤlanice EU ne obaziruฤ‡i se na to da se britanska vlada nada da ฤ‡e ubrzati ovaj proces. Kao ลกto โ€žIndipendentโ€ podseฤ‡a, istu proceduru treba da proฤ‘e trgovinski sporazum sa Singapurom. To znaฤi da svaka regionalna ili nacionalna skupลกtina moลพe usporiti sporazum ili ga blokirati. Svedoci smo da je nedavno CETA sporazum s Kanadom umalo propao posle sedam godina pregovora.

Na ovo bi trebalo da obrate paลพnju oni koji su svim srcem za momentalno istupanje iz zajednice zarad oฤuvanja suvereniteta.

(Ljiljana Vujiฤ‡, Politika)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com