Evo ko je najviĆĄe profitirao od kosovskih taksi Srbiji
Evropska unija je najveÄi dobitnik kosovskih carina Srbiji, a unutar EU, najviĆĄe je profitirala NemaÄka i uz nju GrÄka, pokazuju podaci Agencije za statistiku Kosova, koje je analizirao Danas.
Od januara do aprila ove godine u poreÄenju sa istim periodom proĆĄle, srpski plasman robe na Kosovo smanjen je za 132,2 miliona evra. U istom periodu, izvoz EU na Kosovo skoÄio je za 120,6 miliona evra, dok su samo nemaÄke firme poveÄale svoju prodaju na KiM za 25,14 miliona evra.
Od najveÄeg izvoznika na Kosovo proĆĄle godine Srbija je ove godine zbog taksi od 100 odsto na uvoz srpske robe koje su priĆĄtinske vlasti uvele polovinom novembra 2018. pala na dno liste. Lidersku poziciju regionu CEFTA preuzela je tako EU.
Samo za godinu dana izvoz Srbije na Kosovo pao je sa 37 miliona evra iz aprila 2018. na 0,64 miliona evra koliko je bio aprila ove godine. U isto vreme dok je kosovski uvoz iz Srbije na meseÄnom nivou pao za 36,4 miliona evra, uvoz iz zemalja Älanica EU porastao je za Äak 40 miliona evra, sa 115 miliona u aprilu 2018. na 156,3 miliona evra koliko je bio u aprilu ove godine. Uvoz Kosova iz BiH aprila proĆĄle godine vredeo je 6,6 miliona evra, da bi ovog pao na tek 71.000 evra.
DramatiÄan pad izvoza Srbije i BiH na Kosovo, od 88 odnosno 83 odsto, rezultat je pre svega uvedenih taksi. Uprkos meÄunarodnim pritiscima na Kosovo da ih ukine, takse su i dalje na snazi, i dok je Srbija izgubila trĆŸiĆĄte od 400 miliona evra godiĆĄnje, Kosovo se na prvu loptu snaĆĄlo, odnosno pronaĆĄlo alternativu u EU, koja je ovde glavni profiter. Naime, u minusu su i srpski izvoznici, ali i graÄani Kosova kojima su lokalni proizvoÄaÄi podigli cene, neki Äak i preventivno.
Glavni dobitnik od uvoÄenja taksi pre svih je EU. Za prva Äetiri meseca ove godine, EU je ukupno izvezla 516,8 miliona evra robe, kao ĆĄto je veÄ pomenuto, Äak 120 miliona evra viĆĄe nego u istom periodu proĆĄle. Ako ovo bude prosek i u nastavku godine, Kosovo Äe u 2019. zabeleĆŸiti uvoz iz EU za 360 miliona evra veÄi nego godinu dana ranije. U isto vreme, ovakvim tempom i bez ukidanja taksi Srbija Äe biti na gubitku koji je blizu 400 miliona evra. Srbija je od januara do kraja aprila ove godine izvezla na Kosovo robe u vrednosti od svega 2,4 miliona evra â pad od 132 miliona evra.
Pored Srbije, najviĆĄe je izgubila naravno Bosna, kojoj su takoÄe uvedene takse, a kojoj je izvoz pao za 19,2 miliona evra u prva Äetiri meseca.
NajveÄi profiteri ovakve situacije su EU kao celina â 120,6 miliona evra, Turska 29,6 miliona evra u plusu, GrÄka 27 miliona evra, NemaÄka 25 miliona, Makedonija 24,7 miliona, Albanija 24,5 i Slovenija 22,5 miliona evra.
MeÄutim, iako deluje da je GrÄka za dva miliona bolje proĆĄla od NemaÄke, Äinjenica je da su carine NemaÄkoj viĆĄe pomogle jer su joj promenile trend izvoza. Naime, u prva Äetiri meseca 2018. godine, dok carine joĆĄ nisu bile na snazi, NemaÄka je imala pad od 4,8 miliona evra u izvozu na Kosovo u poreÄenju sa istim periodom 2017, a sada, posle carina, ima rast od 25 miliona, dok je GrÄka i onda bila u plusu od 1,8 miliona evra.
Rast uvoza Kosova iz EU je ranijih godina iĆĄao postepeno, 2017. u odnosu na 2016. izvoz je porastao za tri, naredne godine za gotovo sedam miliona da bi aprila 2019. u odnosu na april 2018, odnosno pre i posle uvoÄenja taksi Srbiji i BiH, uvoz porastao za Äak 40 miliona evra, pokazuju podaci kosovske Agencije za statistiku.
Gledano procentualno, mnoge zemlje EU su drastiÄno poveÄale svoj izvoz na KiM: Slovenija i MaÄarska skoro 100 odsto, GrÄka 70 odsto, Bugarska 61, Hrvatska 54 odsto. Äitava Evropska unija je u proseku digla svoj izvoz na Kosovo za 30 procenata, a NemaÄka, poĆĄto je i inaÄe mnogo robe prodavala na KiM za 24 odsto. Albanija je digla izvoz za 59 odsto, a Makedonija za 56.
Zanimljivo je da je osim Srbije i BiH, Kosovo imalo i veliki pad uvoza iz Rumunije â 8,2 miliona evra, ĆĄto se ne moĆŸe objasniti taksama.
Glavni i odgovorni urednik priĆĄtinskog dnevnog lista Zeri Lavdim Hamidi kaĆŸe za Danas da gotovo viĆĄe nema robe iz Srbije i Bosne na Kosovu.
â Robu koju smo uvozili iz Srbije i Bosne zamenila je roba iz okolnih zemalja, Makedonije i Albanije, ali i zemalja EU NemaÄke, Italije, GrÄke. Redukcija uvoza iz Srbije i Bosne nije imala uticaja na kosovski budĆŸet jer je zamena za tu robu stigla odmah sa drugih trĆŸiĆĄta â istiÄe Hamidi.
UvoÄenje taksi na robu iz Srbije je politiÄka odluka koja je nastala, tvrdi Hamidi, kao reakcija na napade Srbije na Kosovo, u smislu spreÄavanja ulaska Kosova u Interpol.
â Mislim da Äe ove mere ostati na snazi joĆĄ neko vreme, jer premijer Haradinaj ne ĆŸeli da ih ukine uprkos meÄunarodnom pritisku. Ukoliko se i desi da takse budu ukinute u kratkom periodu, za Srbiju Äe biti gotovo nemoguÄe da se vrati na kosovsko trĆŸiĆĄte jer je roba iz Srbije veÄ zamenjena nekom drugom, a i kupci na Kosovu odbijaju da kupuju srpsku robu upravo zbog pristupa koji beogradski zvaniÄnici imaju prema Kosovu â napominje naĆĄ sagovornik.
Uprkos tome ĆĄto je ova mera politiÄka, kako kaĆŸe, oseÄaju se i ekonomski efekti. Lavdim Hamidi napominje da su takse uticale na poveÄanje cena robe na Kosovu, jer su lokalni proizvoÄaÄi odmah neodgovorno reagovali i podigli cene hrane.
â Prema podacima kosovske Agencije za statistiku, proseÄna cena robe maja ove godine je za 3,4 odsto viĆĄa nego maja proĆĄle godine. NajviĆĄe su poskupeli hleb i ĆŸitarice, i to oni koji su uvezeni pre uvoÄenja taksi, u proseku za 12,9 odsto, ali i meso koje je skuplje za pet odsto â istiÄe Lavdim Hamidi.
Generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana Safet Gerxhailu kaĆŸe za Danas da je od poÄetka bio protiv takvih mera, jer je to bila politiÄka mera, politiÄka platforma nastala pred izbore koja je direktno pogaÄala stanovnike Kosova.
â Osim toga, uticala je na pogorĆĄanje odnosa u regionu a mislim da je vreme da se odreknemo populizma, prestanemo da gledamo u proĆĄlost i okrenemo se buduÄnosti. U tom smislu, ne mogu da opravdam takse pogotovo ĆĄto su pogoÄeni graÄani Kosova i pogotovo zbog toga ĆĄto je sve uraÄeno bez jasne analize i strategije kako izaÄi iz tog stanja â istiÄe Gerxhailu. Sve to pogaÄa narod Kosova, kako kaĆŸe, i predstavlja korak nazad u integracijama.
Ekonomista Dragovan MiliÄeviÄ kaĆŸe da uvoÄenje taksi i ne moĆŸe da ima uticaj na kosovski budĆŸet jer je ta mera Äisto politiÄka, a ne ekonomska.
âTu nema efekta, jer je to politiÄka mera, a ne ekonomska i zato je tako i ne treba gledati. Robe i iz Srbije i dalje ima na Kosovu. Kakvim kanalima tamo stiĆŸe, to ne znam, ali je imaâ, istiÄe MiliÄeviÄ za Danas.
(Ljiljana BukviÄ, Danas)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.