BEOGRAD – Oko 15 procenata mikro, malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu (ZB) smatra pristup finansiranju svojom najvećom preprekom u poslovanju, pokazuje anketa Svetske banke.
Taj procenat je duplo veći u odnosu na velika preduzeća gde sedam odsto njih smatraju da im je dolazak do „svežeg“ novca najveća prepreka u poslovanju.
Zato, poručuju iz Svetske banke u izveštaju za 2018. godinu, identifikovanje alternativnih izvora finansiranja može pomoći podsticanju inovacija i dugoročnog rasta za manja preduzeća.
Bankarska likvidnost na ZB, iako više nego zadovoljavajuća, pokazuje tendenciju da bude kratkoročna i tako ograničava finansiranje i dostupnost firmama za novcem kako bi mogle da investiraju i rastu.
„Pristup finansiranju stoga ostaje problem za firme u regionu, posebno mikro i mala i srednja preduzeća“, navode u Svetskoj banci.
Banke na Zapadnom Balkanu ostaju dobro kapitalizovane, mada se dalja konsolidacija banaka tek očekuje.
„Od marta ove godine, adekvatnost kapitala banaka iznosila je u proseku 17,6 procenata, a profitabilnost je, mada niska, u porastu, sa regionalnim prosekom profitabilnosti angažovanog kapitala od oko 1,8 procenata od marta 2018. godine“.
Osetljivost domaćih banaka, međutim, daje razloga za zabrinutost u vezi sa kvalitetom aktive i stanjem određenih banaka, upozorava se u najnovijem izveštaju.
„U Srbiji, uprkos poboljšanjima u bankarskom sektoru kao celini, kvalitet aktive u bankama u vlasništvu države je izvor rizika“.
Imajući u vidu veličinu ekonomija Zapadnog Balkana i njihovih finansijskih sektora, ima prostora za dalju konsolidaciju i ulazak kredibilnih igrača na tržišta, kao i za postizanje veće bankarske efikasnosti.
„Diversifikacija finansijskih sistema je važna da bi se ostvario pristup finansiranju i dostupnosti oročenog finansiranja u cilju promovisanja investicija i konačno ekonomskog rasta“.
Finansijskim sistemima na ZB dominiraju banke, koje, dodaju, drže u proseku 85 procenata aktive.
„Ima veoma malo aktivnosti na tržišrtu kapitala, zanemarljivo je prisustvo osiguravajućih proizvoda, a udeo nebankarskih finansijskih institucija je generalno beznačajan“, kaže se u izveštaju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com