โSvima za najmanje devet odstoโ, poslednja je poruka predsednika Aleksandra Vuฤiฤa za oko 1,7 miliona srpskih penzionera, kao i da ฤe im primanja posle toga biti โveฤa nego ikada ranijeโ.
Nije baลก jasno da li ฤe ovo poveฤanje od devet odsto biti u odnosu na penzije iz 2014. godine, pre donoลกenja zakona o smanjenju penzija ili u odnosu na sadaลกnje stanje. Takoฤe, teลกko je zakljuฤiti da li ฤe konaฤno biti ukinut taj zakon koji mnogi smatraju i neustavnim, a na ฤemu insistiraju i Fiskalni savet i MMF. Ukidanje zakona bi znaฤilo veฤe izdatke za penzije za 25 milijardi dinara sledeฤe godine, ali Vuฤiฤ je viลกe puta izjavljivao da neฤe dozvoliti da se poveฤaju samo velike penzije, poลกto zakon o smanjenju nije kaฤio penzije manje od 25.000 dinara. U maju je, recimo, izjavio da ฤe penzioneri sa primanjima ispod 30.000 dinara dobiti poviลกicu od pet odsto.
S druge strane, poveฤanje penzija od devet odsto u proseku iskoฤilo bi iz onog na ลกta se drลพava obavezala u najnovijem sporazumu sa MMF-om โ da neฤe poveฤavati uฤeลกฤe ukupnih rashoda za penzije u BDP-u, odnosno da to neฤe biti viลกe od 11 odsto. Od 2014. godine kada je udeo penzija u BDP-u iznosio 13 odsto, ovaj odnos je smanjen na 11,2 odsto na kraju 2017. godine. Ako se uzme u obzir privredni rast u 2018, udeo penzija u BDP-u je veฤ pao ispod 11 odsto.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Milojko Arsiฤ istiฤe da ukoliko se izjava predsednika odnosi na rast penzija u odnosu na sadaลกnje stanje, rast bi bio veฤi od nominalnog rasta BDP-a koji bi mogao iznositi ลกest do sedam odsto ove godine.
โ Deo bi mogao biti neutralisan sve manjim brojem penzionera. Poslednjih godina imamo trend smanjenja penzionera, jer je naลกa bejbi bum generacija, za razliku od one na zapadu, veฤ otiลกla u penziju pa se tu ostvaruje jedan do dva odsto uลกteda โ objaลกnjava Arsiฤ.
Prema njegovim reฤima, najbolji naฤin za poveฤanje penzija bio bi ukidanje zakona o privremenom umanjenju penzija ลกto bi koลกtalo budลพet sledeฤe godine dodatnih 25 milijardi dinara.
โAko ลพele da i onima sa najmanjim penzijama takoฤe poveฤaju primanja, onda bi bolje bilo to uraditi kroz jednokratne isplate socijalne pomoฤi, nego kroz poveฤanje penzija. Ukoliko bi se i njima poveฤale penzije onda bi i dalje ostao naruลกen odnos izmeฤu uplaฤenih doprinosa i isplaฤene penzijeโ, napominje Arsiฤ dodajuฤi da bi sa stanoviลกta zakonitosti to bilo bolje reลกenje.
Na zakonitost podseฤa i ekonomista Milan Kovaฤeviฤ s obzirom da je protiv drลพave podnet niz parniฤnih postupaka za nadoknadu penzija zbog zakona o smanjenju.
โMeni ova izjava liฤi na onu njegovu raniju ideju da se ukine zakon, a da se onima sa malim penzijama da dodatno neko poveฤanje i to progresivno, viลกe onima sa najmanjim penzijama, i to bi bilo ukupno poveฤanje od oko devet odsto. Ne treba ni iskljuฤiti moguฤnost jednokratne isplate pomoฤi kao ลกto je to veฤ raฤeno poslednjih godinaโ, napominje Kovaฤeviฤ. On istiฤe da poveฤanje penzija, kao i plata u javnom sektoru, ฤe pre doprineti joลก veฤem rastu uvoza i moลพda inflaciji, nego privrednom rastu.
On se osvrnuo i na novi savetodavni aranลพman sa MMF-om reฤima da ni jednu ni drugu stranu ni n ลกta ne obavezuje.
โMislim da ฤe aranลพman viลกe sluลพiti za propagandu, nego za neki privredni rast, ลกto uostalom i nije u domenu MMF-a, veฤ Svetske banke i drugih institucijaโ, kaลพe on.
Inaฤe, Vuฤiฤ je zajedno sa obeฤanjem o novembarskom rastu penzija najavio i da penzioneri โmogu da oฤekuju poveฤanja i sledeฤe godine ako budemo radili ovako dobroโ.
(Danas)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com