Enigma koja trese Srbiju: rast penzija?

โ€žSvima za najmanje devet odstoโ€œ, poslednja je poruka predsednika Aleksandra Vuฤiฤ‡a za oko 1,7 miliona srpskih penzionera, kao i da ฤ‡e im primanja posle toga biti โ€žveฤ‡a nego ikada ranijeโ€œ.

Nije baลก jasno da li ฤ‡e ovo poveฤ‡anje od devet odsto biti u odnosu na penzije iz 2014. godine, pre donoลกenja zakona o smanjenju penzija ili u odnosu na sadaลกnje stanje. Takoฤ‘e, teลกko je zakljuฤiti da li ฤ‡e konaฤno biti ukinut taj zakon koji mnogi smatraju i neustavnim, a na ฤemu insistiraju i Fiskalni savet i MMF. Ukidanje zakona bi znaฤilo veฤ‡e izdatke za penzije za 25 milijardi dinara sledeฤ‡e godine, ali Vuฤiฤ‡ je viลกe puta izjavljivao da neฤ‡e dozvoliti da se poveฤ‡aju samo velike penzije, poลกto zakon o smanjenju nije kaฤio penzije manje od 25.000 dinara. U maju je, recimo, izjavio da ฤ‡e penzioneri sa primanjima ispod 30.000 dinara dobiti poviลกicu od pet odsto.

S druge strane, poveฤ‡anje penzija od devet odsto u proseku iskoฤilo bi iz onog na ลกta se drลพava obavezala u najnovijem sporazumu sa MMF-om โ€“ da neฤ‡e poveฤ‡avati uฤeลกฤ‡e ukupnih rashoda za penzije u BDP-u, odnosno da to neฤ‡e biti viลกe od 11 odsto. Od 2014. godine kada je udeo penzija u BDP-u iznosio 13 odsto, ovaj odnos je smanjen na 11,2 odsto na kraju 2017. godine. Ako se uzme u obzir privredni rast u 2018, udeo penzija u BDP-u je veฤ‡ pao ispod 11 odsto.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Milojko Arsiฤ‡ istiฤe da ukoliko se izjava predsednika odnosi na rast penzija u odnosu na sadaลกnje stanje, rast bi bio veฤ‡i od nominalnog rasta BDP-a koji bi mogao iznositi ลกest do sedam odsto ove godine.

โ€“ Deo bi mogao biti neutralisan sve manjim brojem penzionera. Poslednjih godina imamo trend smanjenja penzionera, jer je naลกa bejbi bum generacija, za razliku od one na zapadu, veฤ‡ otiลกla u penziju pa se tu ostvaruje jedan do dva odsto uลกteda โ€“ objaลกnjava Arsiฤ‡.

Prema njegovim reฤima, najbolji naฤin za poveฤ‡anje penzija bio bi ukidanje zakona o privremenom umanjenju penzija ลกto bi koลกtalo budลพet sledeฤ‡e godine dodatnih 25 milijardi dinara.

โ€žAko ลพele da i onima sa najmanjim penzijama takoฤ‘e poveฤ‡aju primanja, onda bi bolje bilo to uraditi kroz jednokratne isplate socijalne pomoฤ‡i, nego kroz poveฤ‡anje penzija. Ukoliko bi se i njima poveฤ‡ale penzije onda bi i dalje ostao naruลกen odnos izmeฤ‘u uplaฤ‡enih doprinosa i isplaฤ‡ene penzijeโ€œ, napominje Arsiฤ‡ dodajuฤ‡i da bi sa stanoviลกta zakonitosti to bilo bolje reลกenje.

Na zakonitost podseฤ‡a i ekonomista Milan Kovaฤeviฤ‡ s obzirom da je protiv drลพave podnet niz parniฤnih postupaka za nadoknadu penzija zbog zakona o smanjenju.

โ€žMeni ova izjava liฤi na onu njegovu raniju ideju da se ukine zakon, a da se onima sa malim penzijama da dodatno neko poveฤ‡anje i to progresivno, viลกe onima sa najmanjim penzijama, i to bi bilo ukupno poveฤ‡anje od oko devet odsto. Ne treba ni iskljuฤiti moguฤ‡nost jednokratne isplate pomoฤ‡i kao ลกto je to veฤ‡ raฤ‘eno poslednjih godinaโ€œ, napominje Kovaฤeviฤ‡. On istiฤe da poveฤ‡anje penzija, kao i plata u javnom sektoru, ฤ‡e pre doprineti joลก veฤ‡em rastu uvoza i moลพda inflaciji, nego privrednom rastu.

On se osvrnuo i na novi savetodavni aranลพman sa MMF-om reฤima da ni jednu ni drugu stranu ni n ลกta ne obavezuje.

โ€žMislim da ฤ‡e aranลพman viลกe sluลพiti za propagandu, nego za neki privredni rast, ลกto uostalom i nije u domenu MMF-a, veฤ‡ Svetske banke i drugih institucijaโ€œ, kaลพe on.

Inaฤe, Vuฤiฤ‡ je zajedno sa obeฤ‡anjem o novembarskom rastu penzija najavio i da penzioneri โ€žmogu da oฤekuju poveฤ‡anja i sledeฤ‡e godine ako budemo radili ovako dobroโ€œ.

(Danas)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com