Posle serije zemljotresa koji su potresli Albaniju i podrhtavanja tla koja su se osetila i u ostalim zemljama Balkana, otvorilo se i pitanje bezbednosti stambenih zgrada u naลกoj zemlji. Struฤnjaci kaลพu da su zgrade graฤene po propisima posle 1963. bezbedne, da su one graฤene posle 1981. godine joลก bezbednije, ali da bi problem mogao da nastane s objektima divlje gradnje. Oni koji su radili na kliziลกtima, trebalo bi kriviฤno da odgovaraju, kaลพe Goran Rodiฤ. Problem mogu predstavljati i nadgradnje.
ล ta kaลพu zakoni kada je reฤ o gradnji? Svaka stambena i poslovna zgrada treba da ima upotrebnu dozvolu kojom se, zapravo,ย garantuje da objekat moลพe da podnese zemljotres jaฤine do 7 stepeni Rihterove skale.
Prvi zemljotres u Srbiji zabeleลพen joลก 1456. godine, najjaฤi u Lazarevcu 1922.
26.11.2019.
Goran Rodiฤ iz Graฤevinske komore Srbije istiฤe da investitor najpre mora da ispoลกtuje ono ลกto su urbanista i projektant zamislili da bude uraฤeno. Odnosno, da bi bio siguran da je tako uraฤeno, da angaลพuje nadzorne sluลพbe koje ฤe kontrolisati sve vreme radove izgradnju tog objekta. Tek posle toga, kad je objekat gotov, zakazuje se tzv. tehniฤki prijem, gde komisija koja izaฤe treba da pregleda i da konstatuje da je objekat uraฤen po propisima i pravilima, kako sluลพba nalaลพe, dodao je.
„Da je seizmika u ovo vreme na 7, da ima seizmiฤku zaลกtitu, da je urbanizam takav da garantuje da u sluฤaju, ne daj Boลพe, uruลกavanja, ne bi se oลกtetili neki drugi objekti. A investitor, koji takav objekat bude predavao s upotrebnom dozvolom svojim kupcima, garantuje da je objekat bezbedan i da moลพe da se pusti u punu upotrebu“, dodaje sagovornik N1.
Rodiฤ podvlaฤi da svi objekti koji su raฤeni posle 1963, u ondaลกnjoj Jugoslaviji, po propisima, su priliฤno bezbedni ลกto se tiฤe zemljotresa. „Od 1981. godine taj koeficijent seizmiฤke zaลกtite je i do 7 – znaฤi izdrลพava udare i do 7 stepeni Rihtera, i moลพemo da kaลพemo da su joลก bezbedniji“, navodi.
Gost N1 istiฤe da sve ลกto se deลกavalo ovih dana u Albaniji, BiH, Grฤkoj, Crnoj Gori ukazuje na to da je ovo podruฤje trusno, tako da ti propisi moraju da se poลกtuju.
Divlja gradnja – tu bi bilo mnogo problema
„Divlja gradnja koja „cveta“ kod nas, i koja je mnogo ลกtete nanela ovom druลกtvu, i u dobrom delu je nesigurna za stanovanje, i ne daj Boลพe da doฤe do neฤega, tu bi bilo mnogo problema“, istakao je.
Propusta je koliko hoฤete kad je u pitanju divlja gradnja, dodaje. Oni ลพure da urade ลกto brลพe objekat, i ลกto jeftinije, mnogo tih zona gde se radi divlja gradnja nisu regulisane niti urbanizmom, niti je uraฤen detaljan plan regulacije, naglaลกava Rodiฤ.
„Oni koji su radili na kliziลกtima, da bi ลกto pre prodali te stanove, a nisu kupcima potencijalnim, koji se ne razumeju u geomehaniku, trebalo bi kriviฤno da odgovaraju. Jer ne samo ลกto mogu ta kliziลกta sam da se aktiviraju, njih mogu i manji zemljotresi da aktiviraju, tako da su tu ljudi ugroลพeni. Drugo, objekti koji su divlja gradnja, posebno oni koji su nadzidani nad veฤim postojeฤim objektima, u znantnoj meri su ugrozili statiku postojeฤih objekata. Ako im je data dozvola, a oni nisu sami odradili temelje serklaลพe i uradili seizmiฤku zaลกtitu… A u Beogradu ima mnogo takvih objekata“, naveo je.
Dodaje da i zgrade stalno treba da se odrลพavaju, jer je proseฤna starost stambenog fonda preko 40 godina. Pa ukoliko je neki stari objekat, koji je raฤen sa seizmiฤkom zaลกtitom, loลกe odrลพavan, moลพe da bude ugroลพen, navodi Rodiฤ. Ne da se sruลกi, ali da tokom zemljotresa ima veฤa oลกteฤenja, dodao je.
Kako prepoznati i na ลกta obratiti paลพnju
Graฤani sami to da prepoznaju – teลกko da mogu. Zato treba pozvati struฤnjake. Danas, kako navodi Rodiฤ, postoje aparati koji se primenjuju kao rendgen, pa se moลพe videti i gustina i debljina armature, moลพe da se vidi da li je negde doลกlo do oลกteฤenja, pucanja zidova, i mogu da predloลพe odreฤene mere zaลกtite.
Sada je problem ลกto ljudi sami moraju da snose te troลกkove, dodao je. Posavetovao je i da, kod starijih zgrada, naroฤita paลพnja treba da se povede kad su u pitanju liftovska okna, ali i stepeniลกni krakovi, koje treba sanirati.
Premijer Albanije Edi Rama je rekao da preliminarne procene pokazuju da je oko 900 zgrada u Draฤu i viลกe od 1.465 u Tirani ozbiljno oลกteฤeno. Ranije je saopลกtio da je u toj zemlji stradalo od zemljotresa 50 osoba. Najjaฤi je bio 6,4 stepena po Rihteru, a oko 2.000 ljudi je povreฤeno.
(Autori:Jelena Petroviฤ, Duลกica Jovanoviฤ, N1)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com