Koje su zgrade u Srbiji otpornije na zemljotres, a koje nebezbedne?

Posle serije zemljotresa koji su potresli Albaniju i podrhtavanja tla koja su se osetila i u ostalim zemljama Balkana, otvorilo se i pitanje bezbednosti stambenih zgrada u naลกoj zemlji. Struฤnjaci kaลพu da su zgrade graฤ‘ene po propisima posle 1963. bezbedne, da su one graฤ‘ene posle 1981. godine joลก bezbednije, ali da bi problem mogao da nastane s objektima divlje gradnje. Oni koji su radili na kliziลกtima, trebalo bi kriviฤno da odgovaraju, kaลพe Goran Rodiฤ‡. Problem mogu predstavljati i nadgradnje.

ล ta kaลพu zakoni kada je reฤ o gradnji? Svaka stambena i poslovna zgrada treba da ima upotrebnu dozvolu kojom se, zapravo,ย  garantuje da objekat moลพe da podnese zemljotres jaฤine do 7 stepeni Rihterove skale.

Prvi zemljotres u Srbiji zabeleลพen joลก 1456. godine, najjaฤi u Lazarevcu 1922.
26.11.2019.

Goran Rodiฤ‡ iz Graฤ‘evinske komore Srbije istiฤe da investitor najpre mora da ispoลกtuje ono ลกto su urbanista i projektant zamislili da bude uraฤ‘eno. Odnosno, da bi bio siguran da je tako uraฤ‘eno, da angaลพuje nadzorne sluลพbe koje ฤ‡e kontrolisati sve vreme radove izgradnju tog objekta. Tek posle toga, kad je objekat gotov, zakazuje se tzv. tehniฤki prijem, gde komisija koja izaฤ‘e treba da pregleda i da konstatuje da je objekat uraฤ‘en po propisima i pravilima, kako sluลพba nalaลพe, dodao je.

„Da je seizmika u ovo vreme na 7, da ima seizmiฤku zaลกtitu, da je urbanizam takav da garantuje da u sluฤaju, ne daj Boลพe, uruลกavanja, ne bi se oลกtetili neki drugi objekti. A investitor, koji takav objekat bude predavao s upotrebnom dozvolom svojim kupcima, garantuje da je objekat bezbedan i da moลพe da se pusti u punu upotrebu“, dodaje sagovornik N1.

Rodiฤ‡ podvlaฤi da svi objekti koji su raฤ‘eni posle 1963, u ondaลกnjoj Jugoslaviji, po propisima, su priliฤno bezbedni ลกto se tiฤe zemljotresa. „Od 1981. godine taj koeficijent seizmiฤke zaลกtite je i do 7 – znaฤi izdrลพava udare i do 7 stepeni Rihtera, i moลพemo da kaลพemo da su joลก bezbedniji“, navodi.

Gost N1 istiฤe da sve ลกto se deลกavalo ovih dana u Albaniji, BiH, Grฤkoj, Crnoj Gori ukazuje na to da je ovo podruฤje trusno, tako da ti propisi moraju da se poลกtuju.

Divlja gradnja – tu bi bilo mnogo problema

„Divlja gradnja koja „cveta“ kod nas, i koja je mnogo ลกtete nanela ovom druลกtvu, i u dobrom delu je nesigurna za stanovanje, i ne daj Boลพe da doฤ‘e do neฤega, tu bi bilo mnogo problema“, istakao je.

Propusta je koliko hoฤ‡ete kad je u pitanju divlja gradnja, dodaje. Oni ลพure da urade ลกto brลพe objekat, i ลกto jeftinije, mnogo tih zona gde se radi divlja gradnja nisu regulisane niti urbanizmom, niti je uraฤ‘en detaljan plan regulacije, naglaลกava Rodiฤ‡.

„Oni koji su radili na kliziลกtima, da bi ลกto pre prodali te stanove, a nisu kupcima potencijalnim, koji se ne razumeju u geomehaniku, trebalo bi kriviฤno da odgovaraju. Jer ne samo ลกto mogu ta kliziลกta sam da se aktiviraju, njih mogu i manji zemljotresi da aktiviraju, tako da su tu ljudi ugroลพeni. Drugo, objekti koji su divlja gradnja, posebno oni koji su nadzidani nad veฤ‡im postojeฤ‡im objektima, u znantnoj meri su ugrozili statiku postojeฤ‡ih objekata. Ako im je data dozvola, a oni nisu sami odradili temelje serklaลพe i uradili seizmiฤku zaลกtitu… A u Beogradu ima mnogo takvih objekata“, naveo je.

Dodaje da i zgrade stalno treba da se odrลพavaju, jer je proseฤna starost stambenog fonda preko 40 godina. Pa ukoliko je neki stari objekat, koji je raฤ‘en sa seizmiฤkom zaลกtitom, loลกe odrลพavan, moลพe da bude ugroลพen, navodi Rodiฤ‡. Ne da se sruลกi, ali da tokom zemljotresa ima veฤ‡a oลกteฤ‡enja, dodao je.

Kako prepoznati i na ลกta obratiti paลพnju

Graฤ‘ani sami to da prepoznaju – teลกko da mogu. Zato treba pozvati struฤnjake. Danas, kako navodi Rodiฤ‡, postoje aparati koji se primenjuju kao rendgen, pa se moลพe videti i gustina i debljina armature, moลพe da se vidi da li je negde doลกlo do oลกteฤ‡enja, pucanja zidova, i mogu da predloลพe odreฤ‘ene mere zaลกtite.

Sada je problem ลกto ljudi sami moraju da snose te troลกkove, dodao je. Posavetovao je i da, kod starijih zgrada, naroฤita paลพnja treba da se povede kad su u pitanju liftovska okna, ali i stepeniลกni krakovi, koje treba sanirati.

Premijer Albanije Edi Rama je rekao da preliminarne procene pokazuju da je oko 900 zgrada u Draฤu i viลกe od 1.465 u Tirani ozbiljno oลกteฤ‡eno. Ranije je saopลกtio da je u toj zemlji stradalo od zemljotresa 50 osoba. Najjaฤi je bio 6,4 stepena po Rihteru, a oko 2.000 ljudi je povreฤ‘eno.

(Autori:Jelena Petroviฤ‡, Duลกica Jovanoviฤ‡, N1)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com