Gradonaฤelnik Beograda Zoran Radojiฤiฤ potpisao je Sporazum gradonaฤelnika za klimu i energiju, ฤime je poฤela izrada strateลกkih dokumenata i akcionih planova za odrลพive izvore energije i plana za Beograd – zeleni grad.
Uprava grada namerava da sistematski reลกava izazove unapreฤenja ลพivotne sredine uฤestvujuฤi u programu „Program zelenih gradova“ Evropske banke za obnovu i razvoj, a u okviru ovog programa razviฤe se Akcioni plan za zeleni grad (Green city action plan – GCAP) koji ฤe predloลพiti reลกenja za najveฤe ekoloลกke izazove u prestonici.
Pored GCAP, Beograd ฤe razviti i Akcioni olan za odrลพive izvore energije i klimu (SECAP), a oba akciona plana doniraju Udruลพeni fond Japana i EBRD i njihovo razvijanje trajaฤe narednih 15 meseci.
Gradonaฤelnik Beograda Zoran Radojiฤiฤ rekao je da ฤe se Beograd kandidovati za zelenu prestonicu Evrope i podvukao znaฤaj oba akciona plana.
„Kao Grad posveฤeni smo reลกenju problema klimatskih promena, odrลพive energije i zagaฤenja. Klimatske promene su globalni problem u ฤije reลกevanje svi treba da se ukljuฤe, kako bi ublaลพili posledice emisije ugljen-dioksida i drugih ลกtetnih gasova“, rekao je Radojiฤiฤ.
Dodaje, da je misija razvoj Beograda kao zelenog grada, ลกto ฤe znaฤajno doprineti boljem i zdravijem ลพivotu graฤana.
Ministar zaลกtite ลพivotne sredine Goran Trivan naveo je da je Beograd perjanica borbe za zaลกtitu ลพivotne sredine, te da je u prestonici ostvaren znaฤajan napredak naroฤito u podizanju svesti meฤu graฤanima.
On je podsetio da je poลกumljeno viลกe od 700 hektara na teritoriji grada, kao i da je doneta strategija o prilagoฤavanju na klimatske promene.
„Ako je Beograd sada zelen 14 odsto to mora da proizvede ambiciju da bude joลก zeleniji. Grad je promenio svoje lice poslednjih godina, ali ostaju dva kljuฤna problema, prerada otpadnih voda i pitanje vazduha“, kazao je Trivan.
Kako kaลพe, saobraฤaj je jedan od najveฤih zagaฤivaฤa u beogradu, jer se voze stara vozila koja treba da budu zamenjena elektronskim.
Trivan je naveo i da ฤe se sledeฤe godine izaฤi sa predlogom o primarnoj reciklaลพi i reลกavanju otpada, pre svega pet ambalaลพa i plastiฤnih kesa.
Predsednik Skupลกtine grada Nikola Nikodijeviฤ naveo je da pre 6,7 godina nije posveฤena paลพnja zaลกtiti ลพivotne sredine u Beogradu, te da se sada na tome aktivno radi.
„Danas imamo Akcioni plan o zaลกtiti ลพivotne sredine, Akcioni plan o poลกumljavanju grada, o kvalitetu vazduha, a cilj je da iza sebe ostavimo bolji i humaniji grad. Poลกumili smo veฤi deo grada, doneli smo odluku da kada se jedno drvo iseฤe moraju da se posade dva nova, kao i odluku o ukidanju plastiฤnih kesa. Prvi smo u regionu uveli pet elektro autobusa u centar grada, a u planu je da ih bude 80, pa ฤe ceo centar grada biti pokriven elektronskim javnim prevozom“, kazao je Nikodijeviฤ.
Pored toga, dodaje on, masovno su ukinute kotlarnice na mazut, a do 2021. godine ne bi trebalo da postoji nijedna takva kotlarnica.
Nikodijeviฤ navodi da i pored ostvarenih napredaka ostaju veliki zadaci, izgradnja fabrike za preradu otpada kojoj treba da prethodi primarna selekciju otpada.
Gradski urbanista Milutin Foliฤ kaลพe da su usvojena dva najvaลพnija strateลกka dokumenta, strategija razvoja grada Beograda i novi generalni plan.
„Prema njima, odredili smo tri osnovna pravca razvoja grada, spuลกtanje na reke, izmeลกtanje industrije sa obale i davanje prioriteta zdravim naฤinima transporta, peลกacima i biciklistima“, rekao je on.
Drลพavna sekretarka u ministarstvu za evropske integracije Anja Roviฤ navodi da se mora unaprediti urbano planiranje koje ฤe odgovoriti na izazove novog doba, kao i da ministarstvo iz kojeg dolazi prepoznaje napore Beograda da unapredi ลพivotu sredinu.
„Zato je u okviru IPA 2018 podrลพana rehabilitacija ฤetiri termalna objekta u Beogradu, Hitnu pomoฤ, Gradsku biblioteku, Studentsku polikliniku i Studentski stacionar. To je pilot projekat u cilju smanjenja emisije ลกtetnih gasova sa efektom staklene baลกte, a ukupna vrednost projekta iznosi 16 miliona evra, od ฤega ฤe 11 miliona evra dati EU, dok ฤe Grad pozajmiti ostatak novca od EBRD“, navela je Roviฤ.
Visoka predstavnica EBRD Lina Ogrejdi navela je da je Beograd veoma vaลพan za EBRD, te da je on pilot za sve glavne gradove na Zapadnom Balkanu.
„Mislim da Beograd moลพe da bude zelen kao i svaki grad. Ovaj akcioni plan ฤe pomoฤi gradu da identifikuje zelene projekte i da vidi gde da investira kao ลกto su elektronski autobusi, prerada vode i energetski efikasne zgrade“, rekla je ona, dok je zamenik ลกefa Misije ambasade Japana u Srbiji Tetsua Tsubota rekao da ฤe Srbija uvek imati punu podrลกku Japana u pogledu unapreฤenja zaลกtite ลพivotne sredine.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com