U trendu

Stranci stižu da čuvaju Srbiju ili da od nje prave — karantin

Dolazak Fronteksa na granice Srbije pre je marketinški, nego efikasan potez. I naša policija i vojska mogle bi da se izbore sa problemom migranata kada bi postojali jasna politička odluka i stav u javnosti, i našoj, i evropskoj, da se na klasičan način, kao što je to rađeno u prethodnim epohama, štiti granica.
Parafiranje Statusnog sporazuma između Evropske unije i Srbije o aktivnostima Fronteksa, evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, prema rečima komesara za izbeglice Vladimira Cucića, jeste „dobar i promišljen“ potez MUP-a Srbije.

Cucić je za RTS rekao da je Fronteks „jedna od najozbiljnijih službi u Evropi“, ali je ocenio da će Sporazumom „daleko više dobiti“ evropska agencija, jer je „iskustvo našeg MUP-a nemerljivo u svim segmentima, što pokazuju rezultati“.

Komesar za izbeglice je rekao i da je Fronteks prisutan u Srbiji već dve-tri godine, a da će se Sporazumom „upotpuniti njihov rad“.

Inače, Sporazum koji je Srbija parafirala sa Fronteksom znači da će stražari Evropske unije uskoro sa našim policajcima čuvati granice Srbije, pre svega od ilegalnih migranata i krijumčara.

Međutim, politički analitičar Dragomir Anđelković kaže za Sputnjik da Fronteks može biti potpora našoj politici odbrane granica samo pod uslovom da evropske zemlje odluče da energično brane granice EU i sprečavaju dolazak migranata u Evropu.

„Dok god one to ne rade na klasičan način, bilo kakav Fronteks pre je marketinški potez, nego efikasna organizacija. I naša policija i vojska mogle bi da se izbore sa tim problemom kada bi postojali jasna politička odluka i stav u javnosti, i našoj, i evropskoj, da se na klasičan način, kao što je to rađeno u prethodnim epohama, štiti granica“, kaže Anđelković.

Dok god se to ne radi, odnosno dok god se sve svodi na „igru i jednu vrstu maskarade“, da neko proba da uđe, pa ga vrate, pa proba ponovo, pa ga ponovo vrate bez ikakvih sankcija, ništa nam ne znači da li će granicu štiti naša policija, ili naša policija sa Fronteksom.

„Dakle, u pitanju je odluka da se evropske granice štite čvrsto, a bez toga Fronteks može više da ima jednu vrstu turističke misije, da malo putuju po Balkanu i da gledaju naša iskustva, nego što će doneti neku veću korist“, smatra naš sagovornik.

Anđelković dodaje da se granice EU ne mogu štiti u Subotici, već na granicama Grčke prema Turskoj, Makedonije prema Grčkoj, ili Srbije prema Makedoniji. Prema njegovim rečima, Fronteks ne bi smeo da bude u funkciji „pretvaranja Srbije u karantin“, već bi trebalo da bude u funkciji sprečavanja migranata da dolaze u Srbiju.

Na pitanje da li će pripadnici Fronteksa imati imunitet u Srbiji, naš sagovornik odgovara da „imunitet nije nešto što se ne daje u takvim slučajevima“. Srbija može o tome da razmisli, ali onda bi „u vodu pala svaka priča o tome da pripadnici Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu ne treba da dobiju imunitet“.

Anđelković se slaže sa izjavom mađarskog premijera Viktora Orbana da nema potrebe da Fronteks čuva mađarsku granicu od migranata, jer „nikada nije uspešno zaštitio ni metar granice“.

„Lično mislim da ima smisla da Srbija razvija saradnju sa Fronteksom, ali tek posle promena na nivou evropske političke scene, posle izbora za Evropski parlament sledeće godine, ako preovladaju snage koje su spremne da brane evropske granice. Ovo što sad imamo nije odbrana granica, tako da Fronteks treba da se razmatra kao dugoročna, a ne kratkoročna opcija, sve dok i Mađarska ne prihvati tu evropsku agenciju“, zaključio je Anđelković.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pogledaj komentare (2)