Gde je nestao srpski film?

Glumci Dragan Bjelogrliฤ‡ i Nikola Rakoฤeviฤ‡, kao i filmski kritiฤar Petar Jonฤiฤ‡ uฤestovali su na tribini pod nazivom „Gde je nestao film?“ u organizaciji studentske inicijative „Negujmo kulturu“.

Filmski radnici pokuลกali su da otkriju razlog stanja u kojem se srpska kinematografija trenutno nalazi i poฤeli tribinu poreฤ‘enjem sa situacijom koja je bila za vreme SFRJ.

„Za vreme socijalizma, budลพet za kulturu je bio mnogo veฤ‡i, znalo se koliko filmova svaka republika treba da snimi za godinu dana. Tranzicija nije donela niลกta dobro nikome. U vreme Miloลกeviฤ‡a se tri puta viลกe izdvajalo za film nego ลกto se to ฤini poslednjih godina. Domaฤ‡i filmovi su bili gledaniji od holivudskih blokbakstera. Odlazili smo u Bugarsku, Rumuniju, Maฤ‘arsku, oni nisu mogli da veruju kakve mi filmove snimamo“, izjavio je Bjelogrliฤ‡.

„Ova zemlja Srbija nema previลกe veze sa onom Jugoslavijom. Drugaฤije se prave filmovi, drugaฤije se distribuiraju, navike bioskopske publike su se promenile. Bioskopi su prazni, nije da ih nema dovoljno, ima ih i previลกe, ne postoji svest publike da ide u bioskope. Ta svest je postojala u nekadaลกnjoj Jugoslaviji, a pogotovo da se domaฤ‡i film podrลพi i ispoลกtuje. Danas ne postoji ลพelja da se ispoลกtuje domaฤ‡i film, srpski film je propao zbog publike“, misli pisac i filmski kritiฤar Petar Jonฤiฤ‡.

Jonฤiฤ‡ takoฤ‘e istiฤe da je kod nas nestalo ono ลกto on naziva „bioskopski domaฤ‡i film“ odnosno film koji ima autorskog u sebi, ali istovremeno dobro komunicira sa publikom, tj. ima potencijala da bude gledan.

Glumac Nikola Rakoฤeviฤ‡, koji je pre dve godine proglaลกen za jednog od deset najboljih mladih glumaca u Evropi, ima popriliฤno pesimistiฤan pogled na ovaj problem, prenose beogradski mediji.

„Ovo je zemlja sa najmanjom cenom rada u svetu. Ne moลพemo ni da oฤekujemo da imamo komercijalni film. Moje prvo ozbiljno glumaฤko iskustvo je serija na Pinku โ€™Mjeลกoviti brakโ€™ i nisam nikad imao to iskustvo da snimim film i od tih para ลพivim mesec dana u Njujorku. Danas ฤovek kad ode u Ministarstvo kulture moลพe samo da plaฤe“, zakljuฤio je Nikola.

Bjelogrliฤ‡ problem vidi i u tome ลกto mimo drลพavnog finansiranja, preostaju samo fondovi EU, a oni imaju „specifiฤan ukus“.

Teme koje zanimaju te fondove, ne zanimaju naลกe ljude. Tako smo doลกli do hiperprodukcije filmova koje ne zanimaju publiku โ€“ ratne, socijalne, pa ฤak i nihilistiฤke tematike. โ€™Montevideoโ€™ nikad ne bi proลกao na nekom konkursu za EU sredstva. On je nastao od domaฤ‡ih para. Film โ€™Nacionalna klasaโ€™ ne bi proลกao ni na jednom fondu“, smatra Bjela i dodaje da scenaristi zbog toga nemaju slobodu da smisle neki originalni scenario, veฤ‡ piลกu namenski โ€“recimo, o ljubavi izmeฤ‘u Srpkinje i Albanca kako bi dobili novac iz EU fondova“.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com