Glumci Dragan Bjelogrliฤ i Nikola Rakoฤeviฤ, kao i filmski kritiฤar Petar Jonฤiฤ uฤestovali su na tribini pod nazivom „Gde je nestao film?“ u organizaciji studentske inicijative „Negujmo kulturu“.
Filmski radnici pokuลกali su da otkriju razlog stanja u kojem se srpska kinematografija trenutno nalazi i poฤeli tribinu poreฤenjem sa situacijom koja je bila za vreme SFRJ.
„Za vreme socijalizma, budลพet za kulturu je bio mnogo veฤi, znalo se koliko filmova svaka republika treba da snimi za godinu dana. Tranzicija nije donela niลกta dobro nikome. U vreme Miloลกeviฤa se tri puta viลกe izdvajalo za film nego ลกto se to ฤini poslednjih godina. Domaฤi filmovi su bili gledaniji od holivudskih blokbakstera. Odlazili smo u Bugarsku, Rumuniju, Maฤarsku, oni nisu mogli da veruju kakve mi filmove snimamo“, izjavio je Bjelogrliฤ.
„Ova zemlja Srbija nema previลกe veze sa onom Jugoslavijom. Drugaฤije se prave filmovi, drugaฤije se distribuiraju, navike bioskopske publike su se promenile. Bioskopi su prazni, nije da ih nema dovoljno, ima ih i previลกe, ne postoji svest publike da ide u bioskope. Ta svest je postojala u nekadaลกnjoj Jugoslaviji, a pogotovo da se domaฤi film podrลพi i ispoลกtuje. Danas ne postoji ลพelja da se ispoลกtuje domaฤi film, srpski film je propao zbog publike“, misli pisac i filmski kritiฤar Petar Jonฤiฤ.
Jonฤiฤ takoฤe istiฤe da je kod nas nestalo ono ลกto on naziva „bioskopski domaฤi film“ odnosno film koji ima autorskog u sebi, ali istovremeno dobro komunicira sa publikom, tj. ima potencijala da bude gledan.
Glumac Nikola Rakoฤeviฤ, koji je pre dve godine proglaลกen za jednog od deset najboljih mladih glumaca u Evropi, ima popriliฤno pesimistiฤan pogled na ovaj problem, prenose beogradski mediji.
„Ovo je zemlja sa najmanjom cenom rada u svetu. Ne moลพemo ni da oฤekujemo da imamo komercijalni film. Moje prvo ozbiljno glumaฤko iskustvo je serija na Pinku โMjeลกoviti brakโ i nisam nikad imao to iskustvo da snimim film i od tih para ลพivim mesec dana u Njujorku. Danas ฤovek kad ode u Ministarstvo kulture moลพe samo da plaฤe“, zakljuฤio je Nikola.
Bjelogrliฤ problem vidi i u tome ลกto mimo drลพavnog finansiranja, preostaju samo fondovi EU, a oni imaju „specifiฤan ukus“.
Teme koje zanimaju te fondove, ne zanimaju naลกe ljude. Tako smo doลกli do hiperprodukcije filmova koje ne zanimaju publiku โ ratne, socijalne, pa ฤak i nihilistiฤke tematike. โMontevideoโ nikad ne bi proลกao na nekom konkursu za EU sredstva. On je nastao od domaฤih para. Film โNacionalna klasaโ ne bi proลกao ni na jednom fondu“, smatra Bjela i dodaje da scenaristi zbog toga nemaju slobodu da smisle neki originalni scenario, veฤ piลกu namenski โrecimo, o ljubavi izmeฤu Srpkinje i Albanca kako bi dobili novac iz EU fondova“.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com