Na danaĆĄnji dan – 8 jul
1497 – Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) isplovio je iz Lisabona na prvo putovanje na kojem je otkrio morski put za Indiju oko Rta Dobre nade.
****
70 – Rimljani su u Judejskom ratu osvojili i razruĆĄili Jerusalim. Od ruĆĄevina je ostao samo zapadni zid velikog jevrejskog hrama („zid plaÄa“).
1709 – Ruska vojska pod komandom cara Petra Velikog pobedila je u bici kod Poltave (Ukrajina) trupe ĆĄvedskog kralja Karla XII. To je bio kraj ĆĄvedske vojne moÄi.
1809 – Rodjen je hrvatski pisac i reformator jezika Ljudevit Gaj, vodja Ilirskog panslovenskog pokreta.
1819 – Rodjen je hrvatski kompozitor Vatroslav Lisinski, najpoznatiji muziÄar Ilirskog preporoda i utemeljitelj hrvatskog nacionalnog izraza u muzici.
1822 – Persi BiĆĄ Ć eli (Percy Bysshe Shelley), jedan od najznaÄajnijih pesnika engleskog romantizma, utopio se u brodolomu na jedrenju kod Livorna (Italija). („Kraljica Mob“, „Oslobodjeni Prometej“, „Ć eva“, „Oda zapadnom vetru“, „Odbrana poezije“).
1846 – Danski kralj Kristijan VIII proglasio je da danski presto mogu da naslede ĆŸene. Tako je spreÄio otcepljenje pokrajine Ć lezvig-HolĆĄtajn.
1858 – Velika Britanija proglasila je pobedu nad indijskim ustanicima, posle Äega je ukinuto Carstvo mogula i likvidirana IstoÄnoindijska kompanija, a Indija je stavljena pod neposrednu upravu britanske krune.
1885 – Rodjen je nemaÄki filozof Ernst Bloh (BloÄ). U njegovom opseĆŸnom delu, koje se bavi problemima filozofije, istorije, religije, prava, etike, posebno mesto ima analiza fenomena utopijskog („Duh utopije“, „Tomas Mincer kao teolog revolucije“, „Tragovi“, „Nasledje ovog vremena“, „Sloboda i poredak“, „Princip nade“).
1894 – Rodjen je ruski fiziÄÄar Pjotr LeonidoviÄ Kapica, od 1935. direktor Instituta za fiziku Sovjetske akademije nauka u Moskvi, a od 1955. glavni organizator programa veĆĄtaÄkih Zemljinih satelita („Sputnjik“). Najpoznatiji njegovi radovi su iz podruÄja magnetizma i fizike niskih temparatura. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978.
1920 – Gradu Ć apcu je sveÄano uruÄeno francusko odlikovanje „Ratni krst“ za heroizam i stradanje njegovog stanovniĆĄtva u Prvom svetskom ratu.
1942 – Umro je francuski marĆĄal Luj Feliks Fransoa FranĆĄe Depere (Louis Felix Fransois Franchet d’Esperey), istaknuti vojskovodja u Prvom svetskom ratu i poÄasni vojvoda srpske vojske.
1943 – Od posledica torture u zatvoru Gestapoa umro je lider francuskog Pokreta otpora u okupiranoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu Ćœan Mulen (Jean Moulin), poznat kao „Maks“ (Max).
1956 – U Beogradu je emitovan prvi eksperimentalni TV prenos, povodom proslave stogodiĆĄnjice rodjenja Nikole Tesle. Program iz privremenog studija u Institutu „Nikola Tesla“ gradjani su pratili na Äetrdesetak prijemnika smeĆĄtenih u izlozima prodavnica u raznim delovima grada.
1967 – Umrla je britanska pozoriĆĄna i filmska glumica Vivijen Li (Vivien Leigh). Svetsku slavu stekla je ulogom Skarlet O’Hare (Scarlett) u ameriÄkom filmu „Prohujalo s vihorom“ za koju je nagradjena Oskarom. Drugi Oskar dobila je za ulogu u filmu „Tramvaj zvani ĆŸelja“.
1994 – Umro je Kim Il Sung, komunistiÄki lider Severne Koreje, koji je upravljao zemljom od njenog osnivanja 1948. do smrti.
2000 – U Beogradu je umro Konstantin Vinaver, pijanista, muzikolog, operski dramaturg i dugogodiĆĄnji direktor Opere i baleta Narodnog pozoriĆĄta u Beogradu.
2002 – OkruĆŸni sud u Prokuplju osudio je na osam godina zatvora bivĆĄeg rezervistu Vojske Jugoslavije Ivana NikoliÄa zbog zloÄina protiv civilnog stanovniĆĄtva na Kosovu za vreme NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. To je prva presuda pred domaÄim sudovima za ratni zloÄin izvrĆĄen tokom rata na Kosovu.
2003 – U nesreÄi feribota u reci Menga u Äandpuru (BangladeĆĄ), udavilo se oko 400 ljudi, od 600 koliko je bilo na brodu.
2007. – Za sedam svetskih Äuda novog sveta proglaĆĄeni su: Kineski zid, ; rimski Koloseum, ; indijski TadĆŸ Mahal, MakÄu PikÄu (Kusko, Peru), kip Hrista Spasitelja iz Rio de Ćœaneira (Brazil), drevni grad Petra u Jordanu i ÄiÄen Ica (Jukatan, Meksiko).
2010 – Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom su Älanice EU, koje nisu priznale nezavisnost Kosova, pozvane da to uÄine. Jednostrano proglaĆĄenu nezavisnost Kosova ne priznaju Kipar, SlovaÄka, GrÄka, Rumunija i Ć panija, i rezolucija nije imala uticaja na stav ovih zemalja.
2013 – BivĆĄi ministar ĆŸeleznice Kine Liu DĆŸiÄuna osudjen je na smrtnu kaznu uslovno zbog korupcije i zloupotrebe poloĆŸaja.
2014 â Izraelska vojska je napadima na Gazu zapoÄela operaciju „ZaĆĄtitni rub“, koja je trajala 51 dan i u kojoj je izginulo oko 1500 Palestinaca civila, dok je 7500 ranjeno, a viĆĄe stotina hiljada raseljeno. Na strani Izraela je poginulo 56 vojnika i 6 civila.
2015 – Savet bezbednbosti UN nije usvojio rezoluciju povodom 20 godiĆĄnjice zloÄina u Srebrenici poĆĄto je Rusija kao stalna Älanica sa pravom veta bila protiv. Za usvajanje rezolucije koju su predloĆŸili Velika Britanija i joĆĄ nekoliko zemalja glasalo je 10 Älanica SB UN a Äetiri su bile uzdrĆŸane, medju kojima i Kina.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.