Samoubistvo – mitovi i istine

Ako mislite da ima viลกe moguฤ‡nosti da neka osoba izvrลกi samoubistvo ukoliko o tome razgovarate sa njom – varate se. Istina je da ako je neko u krizi ili depresivan, razgovor o tome da li je ta osoba razmiลกljala o samoubistvu zapravo moลพe da pomogne. Pruลพanje moguฤ‡nosti takvoj osobi da se otvori i podeli svoje probleme, moลพe pomoฤ‡i da se ublaลพi bol i time otvori put do reลกenja problema. Ovo je samo jedan od mnogih mitova u vezi sa prevencijom samoubistava.

O samoubistvima se retko priฤa, osim ako neko samoubistvo privuฤe medijsku paลพnju, a znanje o razlozima za i protiv samoubistva mnogima moลพe pomoฤ‡i.
U daljem tekstu navodimo joลก neke mitove i ฤinjenice do kojih su struฤnjaci doลกli na osnovu raznih iskustava:

Mit: samoubistvo se ne moลพe spreฤiti
ฤŒinjenica je da se samoubistvo moลพe spreฤiti. Veฤ‡ina ljudi koja razmiลกlja o samoubistvu ne ลพeli zaista da umre, veฤ‡ traลพi da se okonฤaju njihove intenzivne psihiฤke i/ili fiziฤke patnje i bolovi ili problemi. Veฤ‡ina njih boluje od mentalne bolesti koja se moลพe leฤiti – zbog toga je vaลพno znati da intervencije mogu spasti ลพivote.

Mit: ljudi koji oduzmu sebi ลพivot su sebiฤni, kukavice ili slabiฤ‡i
Nije tako prosto definisati ove osobe jer ima mnogo faktora koji utiฤu na njih. Viลกe od 90% ljudi koji izvrลกe samoubistvo ฤine ljudi koji pate od bar jedne izleฤive mentalne bolesti, kao ลกto su depresija, anksioznost, bipolarni poremeฤ‡aj, ลกizofrenija ili bolesti zavisnosti.

Mit: tinejdลพeri i studenti su u najveฤ‡em riziku od samoubistva
Stopa samoubistava za ovu starosnu grupu je ispod proseka i najฤeลกฤ‡e su razlozi za samoubistvo beznaฤajni i reลกivi. Rizik od samoubistva se poveฤ‡ava sa godinama. Trenutno, starosna grupa sa najveฤ‡om stopom samoubistava ฤine muลกkarci i ลพene uzrasta od 45 do 64 godina. Iako neke odreฤ‘ene grupe mogu biti pod veฤ‡im rizikom, samoubistvo je problem manje ili viลกe u svim zemljama i svih uzrasta i grupa.

Mit: barijere na mostovima, bezbedno odlaganje oruลพja i druge akcije u cilju smanjenja dostupnosti ubojitim metodama – ne deluju
Ograniฤavanje pristupa letalnim metodama samoubistva jedna je od najboljih strategija za prevenciju samoubistva jer samoubistvo ne ฤine โ€žlakim i jednostavnimโ€œ. Mnoga samoubistava mogu biti impulsivna i izazvana trenutnom krizom, a kada takve osobe bolje razmisle ili se u meฤ‘uvremenu reลกe neki problemi, one odustanu od takvih namera. Nedostupnost smrtonosnim metodama moลพe pruลพiti osobama u krizi neลกto ลกto im je oฤajniฤki potrebno, a to je vreme.

Mit: terapija razgovorom i lekovi ne deluju
Leฤenje ฤesto moลพe biti delotvorno. Jedan od najboljih naฤina da se spreฤi samoubistvo jeste upravo leฤenje mentalnih oboljenja kao ลกto su depresija, bipolarni poremeฤ‡aj ili zloupotreba opojnih supstanci i savladavanje metoda da se ljudi nose sa svojim problemima. Pronalaลพenje najboljeg vida leฤenje moลพe potrajati neko vreme, a pravo leฤenje moลพe u velikoj meri smanjiti rizik od samoubistva.

Naravno, razgovor i terapiju treba da odredi lekar, psiholog ili neuropsihijatar, a โ€ždobrimโ€œ i ฤesto dugim razgovorima moลพe pomoฤ‡i porodica ili okruลพenje. Razgovorom se najviลกe moลพe uticati da osoba shvati situaciju i odluฤi se na leฤenje i terapiju. Tada je najฤeลกฤ‡e najveฤ‡i deo problema reลกen.

Ako je uzrok depresije ili suicidnog razmiลกljanja droga ili alkoholizam, onda se razgovorom osoba moลพe ubediti da se leฤi od bolesti zavisnosti, a samim tim izleฤenjem ฤ‡e se ideje o samoubistvu โ€žizgubitiโ€œ.
Takoฤ‘e, osoba se razgovorom moลพe ubediti da materijalne teลกkoฤ‡e nisu โ€žลพivota vredneโ€œ i da se mogu prevaziฤ‡i na mnogo naฤina, a da se sa nekima od njih i moลพe ลพiveti.

Ono ลกto struฤnjaci potenciraju – veliฤanje samoubistava i poklanjanje velike medijske paลพnje samoubicama ฤesto podstrekuje potencijalne samoubice ili im daje ideju kako bi svoj problem istakli โ€žjavnim samoubistvomโ€œ.

ฤŒesto hroniฤni bolesnici i starije osobe dolaze na โ€židejuโ€œ o samoubistvu, jer smatraju da je njihova bolest neizleฤiva. Takvi sluฤajevi se ฤesto mogu spreฤiti kada osoba uvidi da se bolest moลพe izleฤiti ili terapijom staviti pod podnoลกljivu kontrolu, da nije โ€žnikome na teretuโ€œ i da je i dalje korisna sebi i svojim najmilijima.

Napomena

Treba se podsetiti nekih izreka kako bi nam bilo lakลกe u ลพivotu:

  • ลพivot je mio ma kakav bio
  • ลพivot nam je neko dao i nemamo pravo da ga mi oduzimamo
  • ลพivot je lep
  • ลพivot je ฤudo
  • ลพivot je boลพji dar
  • ฤovek je stvorenje โ€žvredno da ลพiviโ€œ
  • kada smo ลพivi, nismo potrebni samo sebi veฤ‡ i najmilijima iย  neposrednom okruลพenju

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.