Svi ga jedemo zimi, ali retko ko zna šta kiseli kupus zapravo radi telu

Svi ga jedu, ali nisu svesni moći. Kiseli kupus poboljšava rad creva, jača imunitet i čuva srce, ali lekari upozoravaju: pazite na ovu stvar!

Kiseli kupus je tajna dugovečnosti i najjači prirodni lek za creva. Evo šta se dešava u telu kada ga jedete svakog dana.

Kečap ili senf? Ni jedno ni drugo, reći će ljubitelji kiselog kupusa. Za mnoge je upravo on kralj među dodacima uz meso, krompir ili povrće.

Da li je kiseli kupus zaista toliko zdrav koliko se tvrdi?

„Kiseli kupus je fermentisani kupus koji se pravi samo od soli i vremena. Proces fermentacije mu daje prepoznatljiv kiselkast ukus koji mnogi obožavaju, naročito kao prilog uz jača jela“, objašnjava dr Kris Mor, doktor nutricionizma i savetnik za ishranu i fitnes. „On dodaje i hrskavost i kiselinu, što pomaže da se izbalansiraju bogatiji ukusi.“

Fermentisane namirnice su poslednjih godina postale sinonim za zdravu crevnu floru, pa se i kiseli kupus često svrstava među „superhranu“. Nutricionisti se slažu da može biti izuzetno koristan, ali samo ako se jede umereno. Evo šta se dešava u organizmu ako jedete kiseli kupus svakog dana.

Šta sadrži kiseli kupus?

Oko 150 g kiselog kupusa sadrži:

  • Kalorije: 27
  • Masti: 0,2 g
  • Ugljene hidrate: 6,1 g
  • Vlakna: 4,1 g
  • Proteine: 1,3 g
  • Natrijum: 939 mg
  • Vitamin C: 20,9 mg
  • Vitamin K: 18,5 µg

Proces fermentacije pretvara kiseli kupus u izvor probiotika, koji su ključni za zdravu crevnu mikrofloru.

Šta se dešava ako jedete kiseli kupus svakog dana?

Nutricionisti ističu da redovno konzumiranje kiselog kupusa može pomoći zdravlju srca i creva, ali upozoravaju da treba paziti na količinu soli.

„Kada razumemo zašto su određene namirnice korisne ili štetne, lakše pravimo izbore koji podržavaju zdravlje srca, kostiju, imuniteta i creva“, kaže dijetetičarka Mišel Rautenstajn.

Evo šta nauka kaže o njegovim prednostima i mogućim rizicima:

1. Poboljšaće vam zdravlje creva

Kiseli kupus sadrži probiotike i prebiotike, koji hrane i obnavljaju korisne bakterije u crevima. Te bakterije stvaraju i postbiotike jedinjenja koja smanjuju upale, jačaju zid creva i poboljšavaju apsorpciju hranljivih materija.

2. Ojačaće vam imunitet

Iako se retko povezuje s imunitetom, kiseli kupus može pomoći telu da se izbori s infekcijama. Zdrava creva su ključ snažnog imunog sistema, a fermentisane namirnice mogu smanjiti rizik od prehlade i ubrzati oporavak. Uz to, bogat je vitaminom C, koji pomaže telu da se bori protiv infekcija.

3. Pomoći će vam da unesete više vlakana

Većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana, a kiseli kupus može to lako da popravi. Sadrži nerastvorljiva vlakna, koja pomažu redovnom pražnjenju creva i održavaju stabilan nivo šećera u krvi.

4. Duže ćete se osećati siti

Zahvaljujući svom jakom ukusu i teksturi, kiseli kupus čini obrok ukusnijim i zadovoljavajućim. To može pomoći da jedete svesnije i da se duže osećate siti, što je korisno ako pokušavate da održite zdravu težinu.

5. Može pomoći u održavanju ravnoteže tečnosti

Kiseli kupus sadrži dosta natrijuma, što je često kritikovana karakteristika, ali može biti korisno za sportiste i osobe koje se mnogo znoje. U umerenim količinama, natrijum pomaže da telo zadrži tečnost i sprečava dehidrataciju.

6. Jača srce i kosti

Fermentisane namirnice poput kiselog kupusa mogu pomoći u smanjenju krvnog pritiska i nivoa holesterola, ako se jedu kao deo uravnotežene ishrane. Takođe sadrže vitamin K2, koji usmerava kalcijum u kosti, sprečavajući da se taloži u arterijama.

7. Poboljšava koncentraciju i raspoloženje

Zdrava creva utiču i na zdrav mozak. Kiseli kupus podržava takozvanu „osovinu creva i mozga“, pa može doprineti boljem raspoloženju i smanjenju simptoma stresa.

8. Možda unosite previše soli

Jedna šolja kiselog kupusa ima skoro 1.000 miligrama natrijuma. Ako ga jedete često, to može povećati rizik od povišenog krvnog pritiska i zadržavanja vode. Preporučeni dnevni unos natrijuma je do 2.300 mg, a idealno 1.500 mg.

9. Može izazvati stomačne tegobe

Ako niste navikli na fermentisanu hranu, može se javiti gas, nadimanje ili grčevi. Zato nutricionisti savetuju da počnete sa četvrtinom šolje dnevno i postepeno povećavate količinu, piše Nova.rs.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com