Klimatske promene i zdravlje

Joลก su naลกi stari tvrdili da promene vremena utiฤu na zdravlje, a danas to potvrฤ‘uju i nauฤnici. Neke se osobe lakลกe, a neke teลพe prilagoฤ‘avaju promenama vremena. Ponekad nagle promene vremena sa velikim oscilacijama u temperaturi ili naglim promenama pritiska i vlaลพnosti, prema novoj studiji iz Amerike, mogu poveฤ‡ati stopu smrtnosti kod starijih osoba i hroniฤnih bolesnika.

Temperaturna varijabilnosti kljuฤna je za potencijalni uticaj klimatskih promena na zdravlje ljudi. Varijacije temperature loลกe utiฤu na zdravlje ljudi, naroฤio na starije osobe.

Nauฤnici veฤ‡ duลพe raspravljaju o zdravstvenim efektima klimatskih promena, a opลกta je pretpostavka da se oฤekuje viลกe bolesnih ljudi zbog ekstremnih vuฤ‡ina, kiลกa, polava ili zagaฤ‘enja vazduha.

Studija je pokrenuta iz oblasti Nove Engleske (SAD) kako bi se bolje razumeo uticaj vremena na stopu smrtnosti. Dosadaลกnje studije uglavnom su pratile povezanost kratkoroฤnih promena temperature i poveฤ‡anje broja dnevnih sluฤajeva smrti.

Studija je istraลพila medicinske podatke za 2,7 miliona ljudi starijih od 65 godina u Novoj Engleskoj od 2000. do 2008. godine. Za vreme trajanja studije, 30% njih je umrlo.

Istraลพivanje je otkrilo da je stopa smrtnosti rasla kada je proseฤna letnja temperatura bila znatno veฤ‡a, a padala kada je zima bila sa viลกim temperaturama od proseฤne (blaga zima).

Poveฤ‡ana varijabilnost temperature utiฤe na stopu smrtnosti jer se temperaturni uslovi znatno razlikuju od onih na koje su se ljudi aklimatizovali.

Sa druge strane, toplije zimske temperature izazvane klimatskim promenama smanjuju stopu smrtnosti, poลกto ljudima smetaju i ekstremno niske temperature.

Na osnovu ovih podataka, istraลพivanje sugeriลกe da je teลพa izdrลพljivost ljudi u promenljivim temperaturnim uslovima u odnosu na dosledno tople ili hladne dane. Ova studija mogla bi da objasni zaลกto su promenljive temperature problematiฤne po zdravlje.

Istaลพivaฤi, meฤ‘utim, ne mogu utvrditi taฤan broj umrlih zbog klimatskih promena i ne mogu taฤno predvideti efekat klimatskih promena i globalnog zagrevanja na varijabilnost temperature. Takoฤ‘e, studija moลพe naฤ‡i samo vezu izmeฤ‘u vremena i stope smrtnosti, ali ne moลพe naฤ‡i direktnu uzroฤno-poslediฤnu vezu. Zato bi trebalo uraditi nacionalnu studiju koja ฤ‡e ispitati dugoroฤne efekte temperature na smrtnost u svakoj klimatskoj zoni.

Zakljuฤak studije je da joลก uvek ima velikih tajni o ฤovekovoj prilagodljivosti klimatskim promenama i reลกenjima koja ฤ‡e ฤovek izmisliti da bi se prilagodio takvim promenama. Pitanje je kome ฤ‡e ta reลกenja biti dostupna, a kome, naลพalost, ne.

Prema jednoj ranijoj studiji raฤ‘enoj u Evropi, postoji podatak da se pri nagloj promeni temperature, kada se za jedan dan proseฤna temperatura promeni za 10 stepeni Celzijusovih – broj infarkta poveฤ‡a za 30%.

Saveti

Podseฤ‡amo na savete lekara hroniฤnim bolesnicima, bolesnicima sa kardiovaskularnim problemima i starijim osobama: kada se oฤekuju nagle promene temperature, kada su ekstremne vruฤ‡ine ili ekstremne hladnoฤ‡e, nemojte izlaziti van prostorija i ne obavljajte naporne poslove, veฤ‡ saฤekajte da se vreme stabilizuje.

Srodni ฤlanci:

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com