Joลก su naลกi stari tvrdili da promene vremena utiฤu na zdravlje, a danas to potvrฤuju i nauฤnici. Neke se osobe lakลกe, a neke teลพe prilagoฤavaju promenama vremena. Ponekad nagle promene vremena sa velikim oscilacijama u temperaturi ili naglim promenama pritiska i vlaลพnosti, prema novoj studiji iz Amerike, mogu poveฤati stopu smrtnosti kod starijih osoba i hroniฤnih bolesnika.
Temperaturna varijabilnosti kljuฤna je za potencijalni uticaj klimatskih promena na zdravlje ljudi. Varijacije temperature loลกe utiฤu na zdravlje ljudi, naroฤio na starije osobe.
Nauฤnici veฤ duลพe raspravljaju o zdravstvenim efektima klimatskih promena, a opลกta je pretpostavka da se oฤekuje viลกe bolesnih ljudi zbog ekstremnih vuฤina, kiลกa, polava ili zagaฤenja vazduha.
Studija je pokrenuta iz oblasti Nove Engleske (SAD) kako bi se bolje razumeo uticaj vremena na stopu smrtnosti. Dosadaลกnje studije uglavnom su pratile povezanost kratkoroฤnih promena temperature i poveฤanje broja dnevnih sluฤajeva smrti.
Studija je istraลพila medicinske podatke za 2,7 miliona ljudi starijih od 65 godina u Novoj Engleskoj od 2000. do 2008. godine. Za vreme trajanja studije, 30% njih je umrlo.
Istraลพivanje je otkrilo da je stopa smrtnosti rasla kada je proseฤna letnja temperatura bila znatno veฤa, a padala kada je zima bila sa viลกim temperaturama od proseฤne (blaga zima).
Poveฤana varijabilnost temperature utiฤe na stopu smrtnosti jer se temperaturni uslovi znatno razlikuju od onih na koje su se ljudi aklimatizovali.
Sa druge strane, toplije zimske temperature izazvane klimatskim promenama smanjuju stopu smrtnosti, poลกto ljudima smetaju i ekstremno niske temperature.
Na osnovu ovih podataka, istraลพivanje sugeriลกe da je teลพa izdrลพljivost ljudi u promenljivim temperaturnim uslovima u odnosu na dosledno tople ili hladne dane. Ova studija mogla bi da objasni zaลกto su promenljive temperature problematiฤne po zdravlje.
Istaลพivaฤi, meฤutim, ne mogu utvrditi taฤan broj umrlih zbog klimatskih promena i ne mogu taฤno predvideti efekat klimatskih promena i globalnog zagrevanja na varijabilnost temperature. Takoฤe, studija moลพe naฤi samo vezu izmeฤu vremena i stope smrtnosti, ali ne moลพe naฤi direktnu uzroฤno-poslediฤnu vezu. Zato bi trebalo uraditi nacionalnu studiju koja ฤe ispitati dugoroฤne efekte temperature na smrtnost u svakoj klimatskoj zoni.
Zakljuฤak studije je da joลก uvek ima velikih tajni o ฤovekovoj prilagodljivosti klimatskim promenama i reลกenjima koja ฤe ฤovek izmisliti da bi se prilagodio takvim promenama. Pitanje je kome ฤe ta reลกenja biti dostupna, a kome, naลพalost, ne.
Prema jednoj ranijoj studiji raฤenoj u Evropi, postoji podatak da se pri nagloj promeni temperature, kada se za jedan dan proseฤna temperatura promeni za 10 stepeni Celzijusovih – broj infarkta poveฤa za 30%.
Saveti
Podseฤamo na savete lekara hroniฤnim bolesnicima, bolesnicima sa kardiovaskularnim problemima i starijim osobama: kada se oฤekuju nagle promene temperature, kada su ekstremne vruฤine ili ekstremne hladnoฤe, nemojte izlaziti van prostorija i ne obavljajte naporne poslove, veฤ saฤekajte da se vreme stabilizuje.
Srodni ฤlanci:
- Uticaj promene vremena na zdravlje ljudi
- Kako vreme utiฤe na naลกe zdravlje?
- Vremenske promene i bol u leฤima
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com