U trendu

Marakeš – igra senki

Marakeš, nekadašnja prestonica Maroka, nastao je u 11. veku, kada je veliki saharski Berber Jusuf Ibn Tasuvin podigao prvo naselje na mestu današnjeg grada. Nakon toga niče grad koji danas privlači radoznalce i turiste iz svih krajeva sveta, nudeći zabavu i provod koji se retko gde mogu sresti. Grad ovako duge istorije bio je stecište mnogih kultura, tako da je današnji Marakeš pravi raj za arheologe. Glavne zidine grada, na primer, gradili su Almoravidi, ali su i svi koji su došli posle njih ostavili ponešto u istorijsko nasleđe Marakeša. Ovaj grad, smešten na obroncima Srednjih Atlaskih planina, danas je mesto koje privlači kako svojom arhitekturom tako i ekskluzivnošću njegovih stalnih žitelja ali i onih povremenih, iz sveta džet-seta.
Maroko je zaista zanimljiva i velika zemlja koja vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim, a u okviru marokanskog kraljevstva Marakeš zauzima posebno mesto. Danas je on stecište svetski poznatih imena iz sveta mode, tu povremeno borave i veliki svetski glumci, kao i predstavnici mnogih monarhija, bivši kraljevi i svrgnuti prinčevi.
Zabava u ovom gradu počinje od samog jutra, a centar svih zbivanja je trg Džema el fna (Djemaa el Fna), gde najpre trgovci iznose tezge sa svojom robom, najčešće povrćem i voćem. Međutim, na pijaci možete kupiti najrazličitiju robu, a ako je prodavac trenutno nema, doviknuće nekoga od sitne dečice koja se tu muvaju, ona će u trenutku odjuriti i doneti vam ono što ste tražili. Marakeška pijaca je jedinstvena pojava u svetu, tako da skoro svaka malo bolje opremljena TV ili radio stanica poseduje tonske zapise s nje. Zvukovi ove pijace u kombinaciji s molitvom s minareta korišćeni su i za razne muzičke kompozicije. Nakon dnevne gužve, trg se polako prazni i svi se spremaju za veče, koje ovom gradu daje veličanstvenu mističnu notu. Pošto se popale ulična svetla, izlaze lokalni Marokanci, opet na trg Džema el fna. Odeveni u svečane odore lagano uživaju na improvizovanim soframa, gde opušteno jedu kus-kus s komadima kukuruzne pite iz plehanih sudova – prizor koji danas svakome sigurno deluje vanvremenski, ali to je deo tradicije.
Sam grad predstavlja čudan spoj evropskog duha i marokansko-berbersko-nomadskog mentaliteta. Tu se sve češće održavaju zabave s gostujućim DJ-evima, najčešće iz Francuske. Tada grad postaje velika diskoteka koja nema radno vreme. Noć u ovom gradu je zaista fascinantna; može se videti sve ono o čemu smo slušali u pričama iz arapske mitologije. Žongliranje užarenim kuglama, ples i muzika u pratnji majmuna dok kraj vas prolaze prelepe Marokanke dugih crnih kosa, obasjane sjajem zvezda s kristalno čistog noćnog neba, odvešće vas u neki drugi svet, u neko drugo vreme.
Što se tiče njegovih stanovnika, posebno onih iz sveta džet-seta, Marakeš je mondensko mesto. Kuće koje su u vlasništvu svetskih bogataša mogu se iznajmiti kada njihovi poznati vlasnici nisu tu. Svaka od tih predivnih kuća je malo arhitektonsko čudo; i vi možete uživati u njima, naravno, ako imate novca. Običaj je da se ispred tih kuća pale fenjeri koji gore do zore kada se u njima nalaze gosti, a ako nema gostiju, fenjeri se gase oko ponoći. Ugledniji stanovnici Marakeša, njihovi gosti i prijatelji preko vikenda odlaze u svoje vile, koje se u Maroku nazivaju ville nouvelle (pojam koji se koristi za sve novoizgrađene vile i vikendice). Bez obzira na sve, ovaj grad nije namenjen samo onima dubljeg džepa. U Marakešu postoji i nekoliko palata koje su preuređene u hostele, tako da ovaj grad možete posetiti i s rancem na leđima.
Veliki karneval Marakeša obiluje cvećem, hranom i pićem, uz prisustvo lepotica dugih crnih kosa, koje kao da su upravo pobegle iz neke arapske bajke. Za vreme karnevala grad vrvi, kroz ulice je gotovo nemoguće proći. I tada je centralno mesto svih događaja trg Džema el fna. Prepunim trgom obasjanim sjajem zvezda s predivnog afričkog neba dominiraju igre senki ljudi koji u uglovima puše vodene nargile i pričaju priče. Scena koliko nestvarna, toliko i tipična za ovaj svet, koji kao da je i dalje u nekom drugom vremenu, u nekom drugom prostoru. Ono što je karakteristično za ovaj grad, a zajedničko je za sve arapske gradove, jeste to da u njemu nema puno kafića i restorana; većina njih nalazi se u skrovitim delovima grada i treba ih pronaći, a u onim poznatijim potrebna je i rezervacija.
Noć je vreme koje ovom gradu daje nestvarnu notu i sve u njemu čini mističnim. Igre senki na velikom gradskom trgu koje se razvejavaju u dimu nargila i naglo nestaju na afričkom nebu ostaće vam u sećanju, a vi svakako nikada više nećete biti isti posle posete ovom gradu.
Korisni linkovi

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.