Zlatna zemlja: Nubija

Istoฤni Egipat i zapadni Sudan naseljeni su narodom s dugaฤkom i isprepletanom istorijom. Nastanjuju podruฤje reke Nil joลก od 3500. godine pre Hrista. Sasvim moguฤ‡e, najstarija ลพiva civilizacija, Nubijci – poznati u Bibliji kao Kuลกi, bili su bogati u zlatu, ali i u kulturi, umetnosti, druลกtvu i poljoprivredi. Egipatski naziv za Nubiju je „Zemlja zlata“, kako glasi fonetski natpis u hijeroglifima. Dragoceni rudnici zlata, zalihe slonovaฤe i, najvaลพnije, nubijski ratnici pretvoreni u robove bili su glavni razlog zaลกto su egipatski faraoni okupirali ovu zemlju i pripojili je svom kraljevstvu.
Ako poseฤ‡ujete Egipat, ne propustite jedrenje tradicionalnim drvenim feluka jedrenjakom kojim upravljaju nasmejani Nubijci. U svetle boje ofarbane kuฤ‡e duลพ ivice reke i magarci i koze koji lutaju obalom nude letimiฤan pogled na ลพivot Nubijaca. Kulturna simbioza Nubijaca i Egipฤ‡ana veฤito je na klackalici izmeฤ‘u rata i mirne trgovine. Tokom hiljadugodiลกnje okupacije, Nubijci su se navikli na ลพivotni stil Egipฤ‡ana; oboลพavali su egipatske bogove paralelno sa svojima, gradili su piramide i hramove, pisali hijeroglifima kao i svojim alfabetom, a postajali su i vladari u Egiptu.
Moderna Nubija pretrpela je zamalo gubitak ฤitave svoje slavne istorije kada je sagraฤ‘ena brana Aลกvan Haj Dam, koja je prouzrokovala poplavu i trajno potopila spomenike i hramove u blizini Nila i naterala Nubijce da se isele iz svojih domova. Sto hiljada Nubijaca bilo je prinuฤ‘eno da se preseli u viลกe krajeve. Na sreฤ‡u, mnoge dragocenosti su saฤuvane i pohranjene u Bostonskom muzeju umetnosti, kao i u Nubijskom muzeju u Asuanu.
Danaลกnja populacija Nubijaca je oko milion ljudi; polovina ลพivi u Egiptu, druga polovina u Sudanu. Izuzetno dareลพljiv i ฤastan narod, Nubijci danas egzistiraju kao poljoprivrednici na obalama Nila. Ponaลกaju se kao veoma bliska familija, deleฤ‡i radosti i teลกkoฤ‡e. Svi uฤestvuju u vaspitanju dece, razmenjuju hranu i svako ima odreฤ‘en posao kada je vreme setve ili ลพetve. ลฝene su odevene u ลกarene haljine i ลกalove i ukraลกene ogrlicama i narukvicama, jer su Nubijci poznati kao veลกti u pravljenju nakita.
Dosta polaลพu na tradiciju pa su ceremonije poput venฤanja sloลพen proces. Svadba traje 40 dana i zavrลกava se blagosiljanjem para u Nilu – na taj naฤin reka se moli za ลพivot i plodnost.
Mnoge turistiฤke agencije u Egiptu nude jednodnevni izlet u nubijsko selo blizu Asuana ili Elefantin ostrva (omiljenog letovaliลกta egipatskih bogataลกa) dozvoljavajuฤ‡i turistima da iskuse nubijski naฤin ลพivota. Moลพete da veฤerate s nubijskom porodicom u njihovom domu, obiฤ‘ete selo karavanom kamila ili se vozite feluka jedrenjakom. Dobar naฤin da zavrลกite posetu je odlazak u Nubijski muzej, gde moลพete da nauฤite mnogo o njihovoj zadivljujuฤ‡oj istoriji.
Koristan link

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com