Andaluzija je jedan od arhitektonski i istorijski najlepลกih i najinteresantnijih delova Evrope, a Granada je grad lepote i kontrasta. "Ko nije video Granadu, nije video niลกta", kaลพe izreka. Andaluzija, najjuลพnija i najneevropskija pokrajina ล panije, u nama izaziva niz asocijacija: korida, flamenko, gitare, mavarske graฤevine, maslinjaci. Za ljude sa severa Evrope Andaluzija je gotovo iskljuฤivo Kosta del Sol (Costa del Sol), ลกto u prevodu Sunฤana obala, s gomilama preplanulih (ili, naลพalost, ฤeลกฤe izgorelih) turista iz Britanije, Skandinavije, Nemaฤke, pabovima i noฤnom zabavom. Po obiฤaju, sve priฤe koje se o nekom mestu ispredaju uglavnom su delimiฤno taฤne. Andaluzija je sve to, ali i mnogo viลกe.
Nije Andaluzija privlaฤna samo zbog svog juลพnjaลกtva. Na samo stotinak kilometara od hotela u Marbelji nalaze se predivni stari gradovi koji su nezaobilazan deo svetske kulturne baลกtine: Granada, Kordova, Malaga, Sevilja, i veฤina turista koji doฤu na letovanje na andalusku obalu obavezno ih posete. Zato hajdemo i mi u Granadu. Posle propasti Rimskog carstva i ranih srednjovekovnih drลพava Germana (Vizigota, Alana, Sveva, Vandala) rasutih svuda po Iberijskom poluostrvu, na Evopski kontinent stiลพu prvi islmaski osvajaฤi, Arapi ili Saraceni, kako su ih tada zvali. Na teritoriji nekadaลกnje drลพave Vandala on osnivaju svoj kalifat Al-Andaluz s prestonicama u Kordovi i Granadi.
ล iri se uticaj ove, za srednjovekovne evropske pojmove, vrlo napredne civilizacije. Grade se palate, putevi, ลกire se znanja iz medicine, filozofije. Ali, svaka slava ima i svoj kraj, pa tako i mavarska, to jest arapska. Hriลกฤanski kraljevi ล panije i Portugala jaฤaju i otkidaju deo po deo mavarske teritorije. Do kraja XV veka samo je jedna muslimanska pega na telu hriลกฤanske Iberije – kalifat Al-Andaluz. Ovaj grad je bio poslednji mavarski grad koji su ล panci osvojili i kao takav ฤuva najviลกe mavarskih karakteristika, u etniฤkom sastavu stanovniลกtva, kuhinji, obiฤajima, muzici, arhitekturi.
Ono ลกto se prvo uoฤi pri dolasku u Granadu upravo je mavarsko arhitektonsko ฤudo, dvorac Alhambra, izrastao na brdu iznad grada, okruลพen ลกumom i parkovima, ลกpansko-mavarski ekvivalent atinskom Akropolju. Graฤen je od crvenog ili, bolje reฤi, rumenog kamena, od koga su saฤinjene i stene i andaluska obala, kao i pesak na plaลพama. Alhambra stoji vekovima u podnoลพju Sijera Nevade (Sneลพne planine), koja je dovoljno visoka da se na njoj sneg zadrลพi veฤim delom godine. Impresivan je prizor koji se ukazuje prilikom penjanja prema Alhambri s ovom moฤnom planinom u pozadini, ali ga ipak starijim posetiocima ne preporuฤujemo – isuviลกe je naporan i strm put do vrha. Stoga su agilni ลกpanski turistiฤki radnici obezbedili velik broj kombi autobusa koji dojure do vrha za nekoliko minuta. Ali, ako budete koristili taksi, neฤete moฤi da uลพivate u laganom koraฤanju pored radnjica naฤiฤkanih u uskim ulicama koje vode do vrha, gde moลพete kupiti mnogobrojne suvenire: majice s natpisima "Granada" ili "Alhambra" ispisanim slovima koja imitiraju arapsko pismo, istovetne tanjire s ornametima, razglednice, keramiku svakojakih oblika i boja, kafiฤe u kojima moลพete popiti dobar espreso s pogledom na Alhambru…
Meฤutim, kako se bliลพite vrhu, cene su sve neskromnije, a pri samom vrhu dostiลพu nivo koji se ne preporuฤuje. Ako kupujete, kupujte u samom podnoลพju. Alhambra predstavlja vrlo kompleksan skup palata, kraljevskih rezidencija, dvoriลกta, drvoreda palmi, zasada limunovih i narandลพinih stabala, koji su meฤusobno povezani na takav naฤin da u vama bude ฤudni mir, sve u skladu s islamskim doลพivljajem spokojstva i lepote koja sjedinjuje ovozemaljsko i obogotvoreno, religiozno. Ona je najviลกi domet arapske umetnosti u Evropi, i kao takva je nezaobilazna destinacija ฤak i za one koji nisu planirali niลกta viลกe od sunฤanja i ispijanja sangrije. Posle ponovnog zauzimanja ล panije od strane Fernanda Katolika i Izabele Katolkinje, najslavnijeg vladara u ลกpanskoj istoriji, ovaj biser kulture i arhitekture bio je zanemarivan vekovima i sluลพio je uglavnom kao kamp za Cigane.
Meฤutim, u vreme neoromantiฤarske ere i pomame za starim i vrednim, ameriฤki pisac i diplomata Vaลกington Irving (Washington Irving) je posle kratke i inspirativne posete ostavio ฤoveฤanstvu u amanet slavne "Priฤe iz Alhambre", ฤija je popularnost u tadaลกnjim intelektualnim krugovima bila enormna. To je nateralo ลกpanske vlasti da 1828. izvrลกe rekonstrukciju Alhambre. Iako je mnogo toga nepovratno izgubljeno, onome ลกto je ostalo vraฤen je stari sjaj, ali se ipak javlja izvesna ลพal u svakome od nas pri samoj pomisli na to kako je veliฤanstveno Alhambra tada izgledala. Alhambru poseti blizu dva miliona ljudi svake godine, tako da je priliฤno teลกko uลพivati u miru u njenim lepotama, kako su to zamislili kalifi i kako je to njima obilato polazilo za rukom. Iako je krcata u svako doba dana i godine, vredi kupiti kartu, koja je oko 5 evra danju (10 noฤu) i krenuti u obilazak. Poลกto je broj turista koji se mogu naฤi unutar palate u svakom trenutku ograniฤen, posetioci se puลกtaju u nju po grupama.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com