Nekada glavni grad pokrajine Tiringije, Vajmar, smeลกten je u dolini izmeฤu gradova Jene i Erfurta. U ovom relativno malom gradu sa oko 70.000 hiljada ลพitelja ลพiveli su i stvarali neki od najveฤih umova nemaฤke istorije, a i sam grad je mesto dogaฤaja koji su bitno uticali na istoriju novije nemaฤke drลพave. Istorija mu je bogata i raznovrsna. Kroz Vajmar je proลกlo ili se u njemu desilo sve ลกto je bilo vaลพno u Nemaฤkoj.
Ovaj grad je prepun istorije, kulture, tradicije, sjaja, ali i uลพasa novije nemaฤke istorije. U Vajmaru su ลพivele neke od najznamenitijih nemaฤkih liฤnosti – poznati pisci, muziฤari, umetnici i filozofi. Tu su ลพiveli i stvarali Luter, Kranah, Bah, List, Niฤe, Gete, Gropijus, Kandinski i mnogi drugi poznati i znameniti Nemci. Zato se Vajmar ฤesto naziva i „nemaฤkom Atinom“. Ipak, meฤu svim tim velikanima, Vajmar se naroฤito ponosi Johanom Volfgangom Geteom, koji je tu i sahranjen u kneลพevskoj grobnici.
Gete je u Vajmar stigao 1775. godine i tu ostao sve do svoje smrti 1832. godine. Po miลกljenju mnogih, upravo tom velikom piscu Vajmar duguje najveฤi deo svog istorijskog sjaja. Gete je bio i upravnik gradskog pozoriลกta, koje je i konstruisano po njegovom projektu, ministar i predsednik gradskog veฤa. On je ovaj gradiฤ u pokrajini Tiringiji i pretvorio u prestonicu nemaฤkog klasicizma i u njega privukao neke od najobrazovanijih ljudi tadaลกnje Nemaฤke. Imao je ovaj grad i u 20. veku svojih svetlih trenutaka na polju umetnosti. U njemu je 1919. godine nastala ฤuvena umetniฤka ลกkola Bauhaus, kojoj je cilj bio da postigne sintezu umetnosti i zanata. Upravo zahvaljujuฤi njoj, Vajmar ฤe u tom periodu postati srce umetniฤke avangarde Evrope.
U ovom gradu Nemaฤka je, doduลกe nakratko, doลพivela i svoje prve trenutke demokratije. Naime, u njemu je posle Prvog svetskog rata 1919. godine nemaฤka Narodna skupลกtina ratifikovala Versajski mir i proglasila Nemaฤku republiku, koja je u istoriji poznata i pod imenom Vajmarska republika, a veฤ u avgustu iste godine donet je i ฤuveni Vajmarski ustav, koji je garantovao graฤanske slobode i pravo glasa. Naลพalost, sve to bilo je kratkog daha i nije moglo da se odupre naletu nacizma pod voฤstvom Adolfa Hitlera, koji je jako voleo ovaj grad, gde je doลพiveo i prvu izbornu pobedu.
Sve to grad ฤuva u svojoj istoriji i pamti i dane slave i dane mraka. Mnoge lepe i uลพasne stvari prepletene su u istoriji ovog gradiฤa. Ako krenete putem od lovaฤke kuฤe Eterber ka brdaลกcima iznad Vajmara, pa poฤete sve do Frauenplaca, putem kojim je Gete nebrojeno puta iลกao prema svojoj kuฤi, koja je upravo bila na Frauenplacu, pa zatim krenete kroz drvored stoletnog drveฤa, stiลพete do ลพiฤane kapije. Stiลพete do mesta uลพasa. Tu ispred vas nalazi se kapija jedne od najpoznatijih nacistiฤkih fabrika smrti, logora Buhenvald. Samo ime na nemaฤkom je veoma prozaiฤno i znaฤi „ลกuma bukvi“ i nimalo ne asocira na sve uลพase koji su se na tom mestu dogaฤali. U tom logoru je u toku Drugog svetskog rata bilo zatoฤeno preko 250.000 ljudi, veฤinom Jevreja, a njih 56.000 nikada nije izaลกlo iz njega.
Vajmar je prepun takvih mesta, mesta koja su potpuna suprotnost jedno drugom, mesta veliฤanstvene kulture i vrhunskog uลพasa. Veฤina tih mesta je i danas oฤuvana i posetiocu priฤa priฤu ovom gradu i njegovim ลพiteljima i istoriji koja se tu deลกavala. Poฤev od Marketplaca (Marketplatz), gde je kuฤa ฤuvenog nemaฤkog slikara Kranaha Starijeg. Tu je i hotel „Elefant“, u kome je boravila Geteova muza – ล arlota Buf, ลพena koja ga je inspirisala za roman „Jadi mladog Vertera“, ali je u tom hotelu ฤest gost bio i Adolf Hitler, ฤiji potpis se mnogo puta naลกao u knjizi gostiju. ฤak je i jedan od balkona na fasadi hotela danas poznat kao „Hitlerov balkon“. Na trgu Platz der Demokratie nalazi se statua vojvode Karla Avgusta, koji je i zasluลพan ลกto je Gete uopลกte doลกao u Vajmar i koji je od grada napravio kulturnu prestonicu Nemaฤke. Ovde se nalazi i Zeleni zamak, gde je smeลกtena ฤuvena biblioteka „Ana Amalija“, u kojoj se nalazi preko 850.000 naslova, od kojih je preko 13.000 posveฤeno mitu o Faustu, a tu je i Crveni zamak, koji je danas sediลกte suda. Ako krenete ulicom ล ilerลกtrase, jednom od najelegantnijih u istorijskom delu grada, dolazite do joลก jednog trga, Theaterplatz-a, na kome se nalazi Muzej Bauhaus, a tu je i pozoriลกte u kome je Gete prvi put postavio ล ilerova dela, kao i zgrada Parlamenta. Zaista, malo je gradova koji na tako malom prostoru posetiocu pruลพaju toliko mnogo istorije.
Ukoliko vas put nanese u ovaj grad, dobro je da znate da je najbliลพi aerodrom u Jeni, kao i to da moลพete da se smestite u hotelu „Kempinski Elefant“, koji je najpozantiji u Vajmaru i nameลกten u stilu bauhausa, art-dekoa i secesije, a poseduje i veliku kolekciju umetniฤkih slika. Pored toga, moลพete se smestiti i u hotelu „Dorint Weimar“, koji je smeลกten u blizini Geteove kuฤe ili u hotelu „Dorotheenhof“, koji je u stvari preureฤeni samostan i nalazi se ฤetiri kilometra od centra grada.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com