Dok se lideri najrazvijenijih zemalja muฤe oko potpisivanja sporazuma iz Kjotoa, nauฤnici upozoravaju na ozbiljne i dalekoseลพne klimatske promene, koje ลพivotu na Zemlji mogu da nanesu ogromnu ลกtetu. Sastanak nauฤnika, odrลพan u Amsterdamu, doneo je nova predviฤanja u oblasti klimatskih promena, mnogo pesimistiฤnija od dosadaลกnjih.
Prema tvrdnjama svetskih struฤnjaka za klimatske promene i ekologiju, promene bi mogle da budu mnogo naglije i burnije. Na amsterdamskoj konferenciji predstavljeni su rezultati ispitivanja grenlandskih gleฤera, koji pokazuju dramatiฤne promene u klimi u poslednjih 10 godina. Procenjuje se da bi one mogle da budu joลก brลพe, za razliku od ranijih predviฤanja koja su tvrdila da ฤe biti postepene i spore.
Na konferenciji je i iznet zakljuฤak da ne postoji viลกe nikakva sumnja da su za globalno poveฤanje temperature odgovorni izduvni gasovi, kao ลกto su ugljen-dioksid i metan: poveฤanje temperature je srazmerno poveฤanju njihove koncentracije u atmosferi. Kada je reฤ o dramatiฤnim predviฤanjima, pominjani su otapanje leda na polovima, smrt tropskih ลกuma, promene u kruลพenju monsuna i okeanskih struja.
Tom Pedersen, sa Kolumbijskog univerziteta, tvrdi da malo nas shvata da je proteklih 10.000 godina bilo klimatski relativno stabilno, ali da postoji velika verovatnoฤa ulaska u izuzetno burnu fazu. O tome da ljudi malo vode raฤuna o ลพivotu i buduฤnosti, i da ฤesto nesvesno mogu da prouzrokuju ลกtetu, govorio je nobelovac Paul Crutzen. Po njemu, nagla klimatska promena je mogla da se desi veฤ sredinom sedamdesetih, ali je ona sreฤom, a ne zahvaljujuฤi pameti, izbegnuta. Da se u industriji sprejeva i sredstava za hlaฤenje koristio brom, a ne hlor, ozonski omotaฤ bi bio katastrofalno uniลกten veฤ sredinom sedamdesetih godina, pri ฤemu bi posledice po ลพivot na Zemlji bile veoma ozbiljne.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com