Vrste kompjuterskih virusa

U prethodnom prilogu smo govorili o tome ลกta su u stvari virusi i kako deluju, a sada ฤ‡emo pojasniti kako se manifestuju pojedine vrste virusa i kako da ih prepoznate. Vremenom su se izdiferencirale sledeฤ‡e vrste virusa:

  • Fajl virusi – ovi virusi se „kaฤe“ za programske fajlove (uglavnom izvrลกne, ekstenzija: .exe, .bat, .com, .sys …) i to u trenutku kada se otvaraju tj. pokreฤ‡u. ล irenje je ostvareno na taj naฤin ลกto postojeฤ‡i sami sebe „dodaju“ drugim programskim fajlovima i to u trenutku kada se pokreฤ‡e „host“ program.
  • Trojanci – trojanski virusi nisu zapravo virusi u pravom smislu reฤi, veฤ‡ su to lukavi i ลกtetni programi koji su zamaskirani unutar nekih naoko korisnih aplikacija ili dokumenata. Na primer, moลพete naฤ‡i na Internetu neke na prvi pogled korisne programฤiฤ‡e, koje ฤ‡ete skinuti i instalirati na svoj kompjuter. A kada ih pokrenete, oni ฤ‡e pored svoje navodne funkcije, izvrลกavati u pozadini zloฤ‡udne procese (kao ลกto je na primer slanje lozinki vaลกih Internet naloga na odreฤ‘ene adrese).
  • E-mail crvi – su zapravo e-mail poruke koje se ponaลกaju ako virusi i koji ลกalju sopstvene kopije preko e-mail klijenta, na primer, na sve adrese iz vaลกeg adresara.
  • Boot Sector virusi – ovi virusi se nalaze u „boot“ sektoru floppy disketa ili hard diskova, a prenose se uglavnom zaraลพenim disketama i to ฤim ukljuฤite kompjuter.
  • Macro virusi – makro virusi su generalno „samoizvrลกni“, ลกto znaฤi da sami sebe „kaฤe“ na druge sliฤne aplikacione dokumente, i automatski se pokreฤ‡u i poฤinju ลกirenje kada otvorite dati dokument u odgovarajuฤ‡oj aplikaciji. Na primer, Word makro virusi se pokreฤ‡u prilikom otvaranja Word dokumenata u Word aplikaciji. Naravno, osim ovih postoje makro virusi i za druge aplikacije. Uglavnom su to Office aplikacije, zbog ugraฤ‘enog programskog makro jezika „Visual Basic for Application“ (VBA), u kome se i piลกu ovi virusi. ฤŒak su kreatori virusa stvorili takve viruse, da se koristeฤ‡i VBA kod prenose putem e-mail-a. Prvi makro virus se pojavio 1994. godine, zvao se „Koncept“ i napadao je Word dokumente.
  • Varijante virusa (Variants) – predstavljaju viruse koji se zasnivaju na veฤ‡ postojeฤ‡im virusima (kao njihova nadgradnja i „unapreฤ‘enje“). Nove varijante postojeฤ‡ih virusa se pojavljuju svake godine, a rezultat su nastojanja kreatora virusa da prevare anti-virusni softver.
Pored nabrojanih varijanti virusa, sigurno ste ฤuli i za sledeฤ‡e „viruse“, mada to nisu pravi virusi, ali su vezani za Internet i bili su aktuelni, naroฤito proลกle godine, kada su napadnute neke od najveฤ‡ih mreลพnih lokacija (AOL, Yahoo! …):
  • Denial of Service (DoS) – ovo je program sliฤan trojancu, koji „bombarduje“ pojedine poseฤ‡ene i popularne web sajtove i online sisteme sa automatskim zahtevima. Na ovaj naฤin se dati sajtovi zaguลกuju i na kraju blokiraju, tako da ni jedan drugi posetilac ne moลพe da pristupi ลพeljenom servisu.
  • Distributed Denial of Service Attack (DDoS) – ovo je naprednija verzija DoS „napasti“, koja skriveno pokreฤ‡e iste programe i sa drugih sistema, i na taj naฤin imamo sinhronizovan napad sa viลกe lokacija. Ovakvu vrstu napada je teลพe locirati i otkloniti.

Pored svega gore nabrojanog, sigurno ste se veฤ‡ susretali i sa tzv. „Virus Hoax Messages“ tj. e-mail porukama koje ne ฤine niลกta loลกe na vaลกem sistemu, ali ove poruke donose laลพne vesti o novim virusima. Neki preporuฤiju da istu vest prenesete svima iz vaลกeg adresara i na taj naฤin zaguลกuju mail sisteme, a neki vas obaveลกtavaju da ste „zaraลพeni“ i da treba da obriลกete ceo disk („Virus Idiot„), iako to niste.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com