Ovako Srbija godiĆĄnje baca 500 miliona evra
Srbija bi, ukoliko poÄne da reciklira graÄevinski otpad i upotrebi ga kao resurs, mogla da ostvari dobit od oko 500 miliona evra godiĆĄnje.
To je ocenjeno na konferenciji „Industrija ruĆĄenja“ koju je u Beogradu organizovala Srpska asocijacija za ruĆĄenje, dekontaminaciju i reciklaĆŸu. Ukoliko bi se graÄevinski materijal pravilno odlagao, sortirao i reciklirao mogao bi da bude i izvozni resurs zemlje, ali i da omoguÄi otvaranje novih radnih mesta, ocenili su iz te Asocijacije.
StruÄnjaci procenjuju da se u Srbiji godiĆĄnje generiĆĄe od milion do 1,5 miliona kubika graÄevinskog otpada u ĆĄta spadaju ĆĄut, ostaci od renoviranja objeketa, ostaci nakon rekonstrukcije puteva i sav ostali infrastrukturni otpad.
Profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Miodrag NestoroviÄ kazao je da je krajem 20. veka graÄevinski otpad postao jedan od najveÄih ekoloĆĄkih problema u veÄini zemalja a nakon decenija intenzivne gradnje tokom koje se nije vodilo dovoljno raÄuna o uticaju objekata na ĆŸivotnu sredinu od gradnje preko eksploatacionog veka do ruĆĄenja i odlaganja graÄevinskog otpada.
Zbog toga je kao odrĆŸivo reĆĄenje prihvaÄena reciklaĆŸa graÄevinskog otpada ali ona, kako je dodao, joĆĄ uvek nije zaĆŸivela u Srbiji.
NestoroviÄ smatra da je za reĆĄenje problema nepostojanje reciklaĆŸe graÄevinskog otpada u Srbiji potrebno stroĆŸim zakonima destimulisati odlaganje na deponije te vrste otpada, povisiti naknade za odlaganje otpada na deponije, promovisiti struÄno ruĆĄenje graÄevina, unaprediti trĆŸiĆĄte reciklaĆŸe graÄevinskog materijala, promovisati kvalitet recikliranog graÄevinskog materijala, a arhitekte podsticati da projektuju objekte koji Äe biti jedniostavniji za demontaĆŸu i reciklaĆŸu.
UreÄenje te oblasti je i jedan od uslova za sprovoÄenje Poglavlja 27 o zaĆĄtiti ĆŸivotne sredine u pregovorima s EU, reÄeno je na skupu. Ć efica pregovaraÄkog tima Srbije sa EU Tanja MiĆĄÄeviÄ je navela da Äe pored zaĆĄtite voda, otpad i reciklaĆŸa biti u posebnom fokusu tokom pregovora.
Ona je istakla da se u Srbiji otpad i reciklaĆŸa moraju posmatrati kao potencijal, a ne troĆĄak, jer je reÄ o industriji koja moĆŸe da se razvija.
Generalni sekretar Evropske asocijacije za ruĆĄenje Hose Blanko kazao je da se i pored velike ekonomske krize, koja je usporila sve domene privrede, koliÄina graÄevinskog otpada ne smanjeje, veÄ raste, a godiĆĄnje se po glavi stanovnika proizvede u proseku od jedane do tri tone graÄevinskog otpada.
Prema njegovim reÄima, graÄevinski otpad Äini treÄinu ukupnog otpada koji se stvara na planeti, a kako u 99 odsto sluÄajeva sadrĆŸi opasne materije, poput azbesta, olova, otrovnih hemikalija iz boja, kljuÄno je da postoje sistemi koji omoguÄavaju ekoloĆĄki bezbednu reciklaĆŸu.
Kako je dodao, zbog toga EU ima smernice za postupanje sa graÄevinskim otpadom pri demoliranju i reciklaĆŸi, a kazne za nepoĆĄtovanje propisa su velike. Kao primer zemalje u kojoj je sistem reciklaĆŸe u potpunosti zaĆŸiveo, navedena je Danska u kojoj se reciklira se viĆĄe od 90 graÄevinskog materijala.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.