BEOGRAD – Zahvaljujući preventivnim merama nadležnih službi i udruženja pčelara, trovanje pčela pre upotrebe sredstava za zaštitu bilja uspelo je značajno da se spreči, a njihov opstanak najviše ugrožava tretiranje komaraca i krpelja iz vazduha, što ujedno podrazumeva veće kolicine pesticida.
Načelnik Fitosanitarne inspekcije za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede Nenad Milojević rekao je da imaju dobru saradnju sa Savezom pčelarskih organizacija Srbije i da je ona dovela do toga da je bilo manje trovanja na terenu, i da inspekcija bude prisutnija.
Milojević ističe da je Ministarstvo poljopriverde i Uprava za zaštitu bilja pokrenula pitanje prijema novih inspektora.
Sledeće godine imaćemo 14 novih inspektora, inspekcije će biti više prisutne na terenu i savetovati poljoprivredne proizvođače da pravilno koriste sredstva za zaštitu bilja i da imaju bolju saradnju sa organizacijom pčelara, dodao je.
Zoran Ivanović, načelenik Odeljenja veterinarske inspekcije Uprave za veterinu istakao je da mehanizmi koji su uspostavljeni prethodnih godina dobro funkcionišu.
„U sistuacijama kad je neophodno i kad dođe do trovanja, Uprava za veterinu sa Savezom pčelara radi na podizanju javne svesti, a kampanja, odnosno informisanje, o tome mora trajti neprekidno. Mehanizmi funkcionišu dobro, i obe inspekcije – Fitosanitarna i Veterinarska izlaze na teren kada se desi trovanje“, naveo je Ivanović.
Pčelari su, kaže, dobili informaciju kako da pretrpljenu štetu minimizuju.
On takođe upozorava da pesticidi u najvećem broju slučajeva izazivaju masovan pomor.
Predsednik Odbora Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS)Miloš Bogdanović objašnjava da su dva najveća problema usled kojih dolazi do trovanja pčela tretiranje krpelja i komaraca iz vazduha sredstvima otrovnim za pčele i nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja.
On je Tanjugu nakon konferencije na kojoj su predstavljeni godišnji rezultati po pitanju trovanja pčela i preduzete mere rekao da Savez pčelarskih organizacija učestvuje u četvorogodišnjem projektu zahvaljujući konkursu NALED-a koji se odnosi na zaštitu pčela od trovanja.
Ove godine organizovane su akcije, okrugli stolovi, štampani edukativni posteri kako bi se podigla svest o značaju zaštite pčela.
Radi napuštanja ove štne prakse i edukacije poljoprivrednika o pravilnoj upotrebi pesticida, pocetkom decembra je pokrenuta inicijativa potpisivanja Deklaracije o zaštiti pčela.
Potpisivanjem deklaracije lokalne samouprave pokazuju da prepoznaju probleme sa kojim se suocavaju pčelari.
Cilj Delakracije je da da se podstaknu aktivnosti na postepenom ukidanju tretiranja krpelja i komaraca iz vazduha sredstvima otrovnim za pčele, bolja kordinacija opština u aktivnostima u cilju pravilne upotrebe pesticida kako ne bi dolazilo do trovanja.
On je pozvao gradonačelnike i predsednike opština da potpišu deklaraaciju i da se te mere sprovode na terenu i tako smanji trovanje pčela.
SPOS i NALED su pokrenuli i onlajn peticiju za sve gradane koji žele da podrže borbu za ocuvanje pcela.
„Pozivam sve ljubitelje prirode da se uključe u akciju zaštite pčela i potpišu peticicju jer time štitimo sebe i budućnost“, rekao je on i dodao da bi poljoprirednici zimski period trebalo da iskoriste i informišu se o pravilnoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja.
Podsetio je da je bilo masovnih slučajeva trovanja od početka cvetanja voća i kasnije tokom sezone u Kikindi.
Nenad Portić iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije podseto je da je ove godine taj Savez počeo projekat sa NALED-om, USAID-om i Republičkim sekretarijatom za javne politike.
„Važno je da se pojača svest o pravilnoj i kontrolisanoj upotrebi pestičica, informacije su doprele do poljoprivrednika i nadamo se da će im biti od značaja“, rekao je on.
Pčele godišnje podižu prinose u srpskoj poljoprivredi za 226 miliona evra ili 556 evra po košnici, navodi se u zvanicnoj proceni Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
I pored cinjenice da su pcele zaslužne za oprašivanje 80 odsto biljaka koje se koriste u ishrani, cak 59 gradova i opština direktno ugrožava njihov opstanak jer tretira komarce i krpelje i iz aviona i sa zemlje, dok njih 11 zaprašuje iskljucivo iz vazduha što je najlošiji nacin jer zahteva upotrebu vece kolicine pesticida, pokazuje istraživanje Saveza pcelarskih organizacija Srbije (SPOS) koje je deo projekta Javno-privatni dijalog za razvoj koji sprovodi NALED u saradnji sa Republickim sekretarijatom za javne politike, a uz podršku USAID-a.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com