Pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Srbije za međunarodnu saradnju i evropske integracije, Jovana Joksimović, rekla je da su u Srbiji u toku pripreme za uvođenje cene emisije ugljen-dioksida (CO2).
Ona je, na regionalnoj konferenciji u Privrednoj komori Srbije, posvećenoj uvođenju Mehanizma prekograničnog usklađivanja cene ugljenika (CBAM) po uredbi Evropske unije (EU), rekla da je u pripremi sveobuhvatna analiza određivanja cene ugljenika za sve proizvode koji će biti pogođeni tim mehanizmom, saopštilo je ministarstvo.
„Ministarstvo rudarstva i energetike je sprovelo procenu uticaja uredbe EU na sektor proizvodnje električne energije u Srbiji. Kada je reč o spremnosti za izveštavanje, Srbija je jedina ugovorna strana Energetske zajednice koja je pripremljena za implementaciju sistema za merenje, izveštavanje i verifikaciju (MRV) sistema, transponovanjem relevantnog zakonodavstva EU, što je preduslov za uvođenje mehanizma određivanja cene ugljenika i može olakšati implementaciju CBAM-a“, rekla je Joksimović.
Istakla je da je Evropska komisija prihvatila alternativne opcije za određivanje cene ugljenika za Energetsku zajednicu, uključujući karbonske takse i sistem trgovine emisijama sa fiksnom cenom do pristupanja EU.
„U skladu sa EU Direktivom o Sistemu trgovanja emisijama (ETS – Emissions Trading System) prihodi od smanjenja emisija u Srbiji moraju biti u potpunosti usmereni ka dekarbonizaciji, konkretno ka projektima u zelenoj tranziciji“, rekla je Joksimović.
Dodala je da primena CBAM-a cilja sektore sa visokim emisijama, uključujući električnu energiju.
„Glavna zabrinutost Srbije odnosi se na razliku između faktora emisije ugljen-dioksida za električnu energiju i faktora emisije za električnu energiju koja se koristi kao ulaz u proizvodnji drugih CBAM proizvoda pri obračunu indirektnih emisija“, rekla je Joksimović.
Ukazala je na kompleksnost i jedinstvenost električne energije kao trgovačke robe i specifične izazove u razvoju potpuno integrisanog globalnog tržišta električne energije.
„Evropska mreža operatora prenosnog sistema predložila je Evropskoj komisiji da razmotri reviziju metodologije tokom prelaznog perioda kako bi se osigurao pravedan i dosledan pristup.
Jedinstvena metodologija podstakla bi investicije u obnove izvore energije (OIE), podržala zajedničke klimatske ciljeve i pravednu tranziciju ka dekarbonizovanoj ekonomiji“, rekla je Joksimović.
Ekonomske implikacije, prema njenim rečima, primene CBAM-a zahtevaju pažljivo razmatranje, posebno u pogledu njegovog potencijala za nesrazmerne efekte na region Zapadnog Balkana.
Očekuje se, kako je kazala, da će Evropska komisija prihvatiti faktor emisije nacionalnog miksa u primeni CBAM-a za električnu energiju, što znači da bi se troškovi CBAM-a smanjivali, povećavanjem udela OIE.
Istakla je da postoji zabrinutost da bi implementacija CBAM-a mogla da poremeti tekuće napore u integraciji tržišta električne energije.
„Očekuje se da Evropska komisija predloži konstruktivno rešenje s obzirom da spajanje tržišta i implementacija CBAM-a treba da bude kompatibilna“, zaključila je Joksimović.
CBAM je instrument politike zaštite životne sredine EU koji predviđa primenu istih troškova ugljenika na uvezene proizvode kao što bi nastali kod postrojenja koja rade u EU.
Primenom CBAM instrumenta teži se da se smanji rizik da klimatski ciljevi EU budu ugroženi premeštanjem proizvodnje u zemlje sa manje ambicioznom politikom dekarbonizacije.
CBAM regulativa otpočela je sa primenom 1. oktobra 2023. i predstavlja jedan od instrumenata za ostvarivanje klimatskih ciljeva.
CBAM ima prelazni period koji je počeo 1. oktobra 2023. i traje do 31. decembra 2025. godine, a puna primena počinje 1. januara 2026. godine.
(beta/cmg)
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com