Zbog grozniฤavog tempa ลพivota stres je poslednjih godina postao izgovor ili krivac za sve probleme s kojima se svakodnevno suoฤavamo. Meฤutim, sve to ne bi bilo toliko tragiฤno ako bismo stres posmatrali viลกe kao opลกti sindrom prilagoฤavanja ili kao fizioloลกki i psiholoลกki odgovor organizma na razliฤita ograniฤenja i agresije. Dakle, stres je normalna reakcija uma i tela, ali moลพe da ugrozi naลกe zdravlje ukoliko, pokuลกavajuฤi da se prilagodimo nekoj novonastaloj situaciji, precenimo sopstvene moguฤnosti i potroลกimo previลกe energije na reลกavanje tih problema.
Naลก organizam se tada brani od stresa ubrzanim srฤanim ritmom, gubitkom daha, znojenjem, bolom u ลพelucu i grลกenjem miลกiฤa. Na psiholoลกkom planu, stres moลพe izazvati nesanicu, razdraลพljivost ili apatiju i dovesti do razliฤitih poremeฤaja u ponaลกanju. Gotovo svako od nas je bar jednom u ลพivotu osetio ove simptome, ali se svi borimo s njima na razliฤite naฤine. Univerzalni naฤin zaลกtite ne postoji. Ipak, bilo bi dobro kada bismo za poฤetak bar poลกtovali sopstveni ritam sna i odmarali se kad god nam se za to ukaลพe prilika. Druga stvar koja moลพe da bude dragocena jeste planiranje sopstvenih aktivnosti unapred. Koliko unapred? Danima, nedeljama, ฤak i mesecima unapred, zaลกto da ne?
Trudite se da budete organizovani i uredni, uvek vraฤajte stvari na svoje mesto, kako u kancelariji tako i kod kuฤe. Na taj naฤin ฤete najbolje uลกtedeti na vremenu. Ne gledajte stalno koliko je sati, pretvoriฤete se u ลกtopericu! Preko preฤe – naokolo bliลพe; ta izreka ne postoji bez razloga. Bavite se fiziฤkim aktivnostima. Ako niste sportski tip i ne podnosite znojenje u teretani, bar svakog dana ลกetajte pola sata. I pazite ลกta govorite. Trudite se da budete mirni i staloลพeni dok razgovarate s nekim. Poลกtujte druge da bi oni poลกtovali vas.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com